Trujući pčele, trujemo sebe

Proizvodnja meda u Srbiji je ove godine manja za 30 do 80 odsto zbog nepovoljnih vremenskih prilika i neadekvatne upotrebe hemijskih sredstava za zaštitu bilja. Taj trend traje već četiri godine.

Šef katedre za biologiju Fakulteta veterinarske medicine u Beogradu prof. Zoran Stanimirović kaže da je stanje ove godine loše, ali da je prošla godina bila katastrofalna.

Toplije vreme za ovo doba godine im takođe ne odgovara, jer pčele nisu ušle u fazu ekološkog mirovanja već su nastavile da rade, odnosno, „nisu se navikle na niske temperature“.

Stanimirović objašnjava da kad temperatura padne ispod 15 stepeni, jaka pčelinja društva ulaze u proces mirovanja i ne komuniciraju sa okolinom.

– Sve se poremetilo dosta godina unazad. Opšta globalna tendencija promene klime, monokultura, zagađenost, velike količine pesticida… Međutim, siguran sam da će se pčele izboriti sa time ako im pčelari daju šansu – navodi profesor.

Na pitanje kako će se promena Zakona i sredstvima za zaštitu bilja, kojom se od 2021. godine uvodi ograničavanje količine pesticida koju poljoprivrednik može da kupi, kao i obavezna obuka za one koji ih koriste, odraziti na pčele, Stanimirović kaže da je bilo krajnje vreme da se tako nešto usvoji.

– Ova da je nazovem „pandemija“ kancera nije slučajna. Prevelika hemizacija svega i svačega, posebno kada su pitanju monokulture, koje mogu da se održe samo primenom velikom količinom pesticida, dovela je do oslanjanja na ta teška i jaka sredstva koja truju sve. Ono što se desi u Bombaju odražava se i kod nas i u celom svetu – ističe Stanimirović.

Prema njegovim rečima, planeta je jedan veliki organizam koji mora da živi.

– Ona ima svoje žile kucavice, a to su reke, koje su prezagađene. Tu su i podzemne vode koje napajaju čitav živi svet. Pčelama za opstanak, kao i ljudima, najvažnija je dobra hrana i čista voda – objašnjava profesor Stanimirović.

RTV  Foto: Pixabay

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *