Organsko đubrivo od koprive podstiče rast biljaka

Kopriva je veoma cenjena biljka u narodnoj medicini. Međutim, ona se isto tako, često koristi u organskoj proizvodnji za zaštitu drugih biljaka. Pored rastvora od koprive koji se koristi za zaštitu biljaka od napada štetočina i sive truleži, možete napraviti i đubrivo koje ubrzava rast biljaka i povećava njihovu otpornost na stresne situacije. 

Usled nedostatka pesticida i đubriva organskog porekla, kopriva se sve više koristiti kao đubrivo ili kao insekticid.

Čaj od koprive obično se koristi kao tečno azotno đubrivo i ima veoma pozitivan uticaj na gajene biljke, tako što podstiče rast, stvaranje hlorofila i povećava otpornost biljaka na stresne uslove, kao i bolestima i štetočinama.

Đubrivo se spravlja tako što se stabljika i list koprive iseckaju, stave u drveni ili plastični sud i naliju vodom, ali ne do vrha zato što često ova masa peni. Poželjno je da voda za dolivanje bude kišnica, ali ako nema uslova za njeno sakupljanje, može se koristiti i odstajala voda. Sud se ostavi da stoji na suncu, masa se meša najmanje jednom dnevno.

Đubrivo je gotovo nakon 15 dana kada dobije tamnu boju i prestane da peni. Đubrivo se može koristiti zalivanjem zemljišta oko biljaka ili folijarno. Ako se koristi za zalivanje rablažuje se vodom u odnosu 1:10, a ako se koristi folijarno, pre upotrebe mora se procediti i razblažiti vodom u odnosu 1:10 do 1:25.

Kopriva se može koristiti i kao insekticid i to u vidu čaja ili ekstrakta. Čaj se spravlja tako što se isecka 1 kg koprive i 1 kg pelina, prelije sa 8 l kipuće vode, ostavi se da stoji najmanje pola sata. Nakon toga se procedi, i kada se ohladi može se koristiti za prskanje obolelih biljaka.

Ekstrakt od koprive može se koristiti za prskanje protiv lisnih vašiju. Spravlja se tako što se 1 kg iseckane koprive, stabljika i list bez semena, prelije sa 9 l vode, ostavi se da stoji 24 h uz povremeno mešanje. Za nalivanje nabolje je koristiti kišnicu. Pre upotrebe ekstrakt se procedi i bez razblaživanja može se koristiti za prskanje zaraženih biljaka.

Autor: dipl. ing. Svetlana Jerinić PSSS Valjevo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *