Meda ove godine neće biti mnogo zbog klimatskih promena, manje pčela i što pčelari ne uvećavaju broj košnica zbog nelojalne konkurencije, koja se ogleda u uvozu falsifikovanog meda znatno jeftinijeg u odnosu na cenu pravog meda na domaćem tržištu.
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) dr Rodoljub Živadinović kazao je za „Dnevnik“ da su članovi pčelarskih udruženja lane izvrcali 3.028 tona meda, a da će ove godine biti manje zbog lošeg vremena.
,, Nećemo imati bagremovog meda, biće lipovog i suncokretovog meda. Očekujemo solidne prinose lipovog meda na Fruškoj gori, uprkos tome što je bilo malo pčela na ispaši, dok se za suncokretovu pašu može reći da će biti prosečna,, – kaže Živadinović.
On objašnjava da se pčelarstvo u protekle dve-tri godine ne razvija, jer pčelari čekaju da država reši problem oko uvoza falsifikovanog meda, koji obara cenu domaćeg pravog meda i pčelare dovodi u gubitke. Zbog toga traže da Ministarstvo poljoprivrede pokrene inicijativu da se falsifikovanje meda proglasi krivičnim delom i da se uvedu visoke kazne. Dogovor sa Ministarstvom je da se u spisak opreme za pčelarstvo koje subvencioniše uvrsti oprema za obradu i marketing meda, pošto na konkursu Ministarstva privrede pčelari nisu mogli da učestvuju zbog zakonske regulative.
Predstoje razgovri o povećanju subvencije po košnici posebnim dodatkom za oprašivanje pčelama u iznosu od dodatnih 1.000 dinara od naredne godine, po uzoru na EU, gde se Evropski pčelarski savez izborio za uvođenje takve vrste subvencija.
Nabrajajući šta bi sve trebalo činiti da bi se domaće pčelarstvo razvijalo, predsednik SPOS je istakao da treba ubrzati primenu Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, kako bi se što pre završile obuke poljoprivrednika i pokrenula kontrola suzbijanja prodaje pesticida na crnom tržištu.
,, U naše zakonodavstvo treba uvrstiti i odredbe mađarskog Zakona o ozelenjavanju, koji nije donet zbog pčelara već zbog poboljšanja kvaliteta zemljišta i podizanja prinosa i hranljivih materija (postrna setva). To poboljšava kvalitet pčela koje ulaze u zimu i obezbeđuje dodatne pčelinje paše uništene intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom.,, zaključuje Živadinović