Srbija realizuje 88 odsto izvoza preko različitih sporazuma o slobodnoj trgovini

Od CEFTA sporazuma do Otvorenog Balkana, na prostoru na kome su privrednici poslednji prekidali veze i prvi ih ponovo gradili, beleži se konstantan rast međusobne trgovinske razmene, ali opstaju i nevidljive i vidljive prepreke, među kojima su najčešće one izazvane kratkoročnim političkim interesima.

Učesnici diskusije „Balkanski ekonomski horizonti kroz regionalne integracije“ ukazali su na važnost međusobne saradnje, kao i strateškog cilja – pristupanja Evropskoj uniji, ali upozoravaju da neusklađena mreža sporazuma i inicijativa privrednike u regionu poprilično zbunjuje.

Važnost takvih sporazuma je nesumnjiva – Srbija, kako je rečeno na skupu, zahvaljujući njima realizuje 88 odsto svog izvoza, a očekuje se da će taj udeo porasti na 90 odsto sa primenom Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom. Na pitanje u kojoj oblasti je postignut najbolji rezultat kada je reč o primeni sporazuma o slobodnoj trgovini u zemljama regiona, direktor Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije Bojan Stanić odgovara da je to nesumnjivo tretman robe na graničnim prelazima.

„Roba danas ‘putuje’ daleko jednostavnije, a Srbija sa Severnom Makedonijom ima i ‘one stop’ carinski prelaz, što znači da se ‘papirologija’ obavlja na jednom a ne dva punkta“, podseća Stanić u izjavi za Biznis.rs i naglašava da trgovina u okviru regiona kontinuirano raste, i to u korist svih privreda.

„Sve zemlje povećavaju izvoz unutar Zapadnog Balkana, dok Srbija ostvaruje najveći prihod pošto je i najveća privreda. Međutim, gledano iz ugla ostalih zemalja, suficit koji ostvarujemo sa njima se polako smanjuje – dakle, one sve više izvoze u Srbiju nego što raste uvoz iz naše zemlje„, ističe Stanić.

Ono što nedostaje je ubrzanje ekonomske integracije regiona, pošto se, kako ocenjuje, na toj temi prave dnevnopolitički poeni i ostvaruju kratkoročni politički ciljevi.

„Što se tiče pozicioniranja Srbije, mi smo bez konkurencije u regionu, ali se postavlja pitanje naše pozicije na drugim tržištima, a ukoliko se formiraju regionalni lanci snabdevanja koji postanu deo lanca neke multinacionalne kompanije, onda se zajedno može ostvariti više na većim tržištima“, zaključuje Stanić.

Bojan Stanić, Gordana Đurović i Dejan Molnar / Foto: Milica Rilak, Biznis.rs

Smatra i da treba dodatno unaprediti oblast slobodnog kretanja radne snage, što je pitanje koje profesorka Ekonomskog fakulteta iz Podgorice Gordana Đurović smatra posebno osetljivim.

„Evropskoj uniji izuzetno je značajan Berlinski proces i potpisani sporazumi o regionalnoj mobilnosti koji se odnose na slobodno kretanje sa ličnim kartama u regionu, priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i profesionalnih kvalifikacija za određena tražena zanimanja. Poslednji sporazum – o kvalifikacijama – je toliko pažljivo sročen i detaljan da to meni više liči na to da se radi o pripremi da naši dragoceni kadrovi odu u Evropsku uniju, nego da se kreću u okviru regiona„, upozorila je Đurović.

Ona se zapitala i kako je moguće da svih šest potpisnica bude na dobitku, s obzirom na manjak kadrova koji se svuda beleži.

Profesorka Ekonomskog fakulteta iz Skoplja Irena Kikerkova ukazala je i na situaciju u kojoj su se našli privrednici Severne Makedonije, kojima se desilo da sve što je dogovoreno u okviru brojnih sporazuma i inicijativa bude i sprovedeno u delo u njihovoj zemlji, a da njihova roba i kamioni opet čekaju na granicama zbog „vidljivih i nevidljivih barijera“.

Predrag Bjelić, Tatjana Dinkić, Irena Kikerkova, Bojan Stanić i Gordana Đurović /Foto: Milica Rilak, Biznis.rs

„Sa izbijanjem pandemije cela situacija postala je još teža za praćenje – sprovodili smo CEFTA sporazum i Otvoreni Balkan, a postojali su i ‘zeleni koridori’ za snabdevanje, pa su privrednici bili i jesu zbunjeni kada je reč o tome koja pravila uopšte važe“, ispričala je Kikerkova.

Tatjana Dinkić, šef grupe za EU i EFTA u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine i sekretar nacionalnog tela za olakšavanje trgovine, skrenula je pažnju na to da, zahvaljujući sporazumima o slobodnoj trgovini koji su na snazi u Srbiji, svaki investitor ne vidi tržište od sedam miliona ljudi, već čak i sto puta veće.

„Sa stupanjem na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom to će biti tržište od dve milijarde i 200 miliona ljudi“, naglasila je Dinkić i navela podatak da Srbija realizuje 88 odsto izvoza zahvaljujući sporazumima o slobodnoj trgovini, dok bi primena sporazuma sa Kinom taj udeo trebalo da poveća na 90 odsto.

Dinkić je posebno istakla značaj koji EU pridaje regionalnim ekonomskim integracijama, a posebno kada je reč o najskorijoj inicijativi – Planu za rast Zapadnog Balkana, koji bi trebalo da integriše zemlje našeg regiona u evropske programe i pre nego što postanu formalne članice Unije.

„Primera radi, ukoliko bilo koja zemlja regiona želi da pristupi bilo kom segmentu zajedničkog tržišta EU, preduslov je da je to prethodno realizovano u okviru regiona“, objasnila je Dinkić.

Konteksta evrointegracija dotakli smo se u kratkom razgovoru sa profesorom Ekonomskog fakulteta u Beogradu Predragom Bjelićem, koji je u izjavi za Biznis.rs podsetio da je CEFTA osnovni sporazum koji reguliše trgovinu u regionu, dok je Otvoreni Balkan neka vrsta dopune.

„Te dve inicijative nisu koordinisane, a Otvoreni Balkan pri tome nema organe koji vode računa o sprovođenju postignutih dogovora i mislim da to često dolazi u konflikt. Najveći problem leži u tome da svi ti napori treba da budu usklađeni sa procesom evrointegracija, o čemu CEFTA vodi računa, ali nisam siguran da se isto može reći o Otvorenom Balkanu“, rekao nam je Bjelić.

Na naše pitanje kako odmrsiti klupko različitih sporazuma i inicijativa koje zbunjuju privrednike i komplikuju koliko i olakšavaju saradnju odgovara da treba imati u vidu šta je prioritet.

Ako su evropske integracije strateški cilj, onda sve ostale inicijative, koje su dobre pošto liberalizuju trgovinu, treba da se usklade sa tim prioritetom. Međutim, primera radi, u okviru Otvorenog Balkana se desilo da se usvoje standardi, poput fitosanitarnih, koji nisu usklađeni sa evropskim“, ukazao je Bjelić.

Zato savetuje da se ne rasipaju resursi.

„Privrede i administracije regiona su male i zato treba da postoji jaka institucionalna integracija kako bi zaživeli svi projekti regionalnih integracija“, zaključio je Bjelić.

Konferenciju „Balkanski ekonomski horizonti kroz regionalne integracije“ organizovali su Friedrich Ebert Fondacija (FES) i Fondacija za razvoj ekonomske nauke (FREN), čiji direktor Dejan Molnar je moderirao diskusiju. Autor, Foto: Milica Rilak, Biznis.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *