Razvoj porodičnog pčelarstva: Put do sto košnica i zarade od meda

Pčelarsku farmu Mimi i Ivana čini porodica Krstić iz Lazareva kod Zrenjanina, a bave se pčelarstvom od kada su se upoznali. Oni su supružnici, kolege i prijatelji i rado su sa nama podelili svoju životnu priču, kako su prešli put od 5 do 100 košnica i dodatno povećali zaradu od meda.

Priča pčelarske farme Mimi i Ivana počinje 2003. godine, kada su se venčali. Ivana je tada imala 20 godina, a Mimi 22 godine. Pčele je držao njen deda Milenko i to od 1976. godine. Prve godine su mu bili pomoćnici i šegrti, a već sledeće ih je deda osamostalio poklonivši im 5 košnica. Sada imaju preko 100 košnica, znanje koje se prenosilo generacijama i iskustvo od gotovo 20 godina u pčelarstu.

Pčelarstvo je rizičan posao, kao i sve ostalo u poljoprivredi

Mimi i Ivana žive na selu, razmišljaju tako i rade farmerski. – Mi to, ustvari, i jesmo, poljoprivredni proizvođači i ponosni smo na to –  kaže Mimi. Pčele žive pored sela, na obali Tamiša. On kaže da je pčelarstvo kao hobi čaroban posao i svima ga preporučuje, ali kao primaran posao nije mnogo profitabilan, jer svake godine sa sobom donosi mnogo problema i rizika.

– Ne želim da uvijam ništa u srebrnu foliju. Naročito je rizičan posao u današnje vreme. Klimatske promene, nestručna primena pesticida, zagađenje prirode, savremena poljoprivreda u smislu novih sorti i načina uzgoja ratarskih medonoša – sve to veoma nepovoljno utiče na pčelarstvo. Ali, kao i ostale kolege, snalazimo se nekako – objašnjava Mimi.

Pčelarstvo nije lagan posao, ali Mimi i Ivana se svaki dan bude i ležu sa istim entuzijazmom i ljubavlju prema pčelama. Imaju troje dece koja su, kako vole da kažu, spasilačkim tim u pčelarstvu. Kada zaškripi na farmi, na njih uvek mogu da se oslone.

– Najteže je vreme selidbe i vrcanja. Prilično je obiman, težak i stresan deo posla. Ali, kada se oni ukjuče sve dobije neku festivalsku atmosferu. Bude tu i muzike i društva i hrane…Neka naša, porodična stvar od koje dođe i neki dinar koji najslađe potrošimo – priča nam Mimi.

Kako smo povećali zaradu od meda

Pre dve godine Ivana je ostala bez posla. „Baš tada, njena sestra nam je donela malu teglicu od 150g orašastih plodova u medu. Kaže ona nama da to košta 5 evra i da moramo da istražujemo kako ljudi zarađuju od meda, a ne da naš med prodajemo za 2,5 evra po kilogramu otkupljivačima“, priča nam Mimi.

Te godine, Ivana je našla novi posao, baš u vreme kada je Mimi eksperimentisao sa kristalisanjem meda. Kako nam Mimi priča, nakon 20 neuspelih pokušaja uspeo je da dovede med do stanja da se kristališe finim mikrokristalima, a ne onim velikim što hrskaju pod zubima. „Da ne bude ni tečan, ni čvrst, već fino kremast“, objašnjava Mimi.

Ivani je odmah sinula ideja – sada mogu da spoje med i orašaste plodove. Odmah sutradan su napunili nekoliko teglica, odredili cenu, objavili slike po socijalnim mrežama, a uzorke podelili prijateljima.

– Otkupila je sav med koji sam imao u tom trenutku. Na veresiju od godinu dana koju, naravno, nikada nije platila – kroz smeh nam priča Mimi. Zakupila je tezgu na gradskoj pijaci i to je bio početak novog posla u njihovom pčelarenju.

Može li da se živi od pčelarstva?

– Znate kako, započinje Ivana, ova 2022. godina je po prinosima bila prosečna. Međutim, prethodne tri godine su bile daleko ispod proseka. Kakva će biti naredna, to nikada ne znamo. Ne znamo ni koliko ćemo zaraditi, odnosno, kolika će biti cena inputa kao što su gorivo, ambalaža, energenti, zakup tezge u odnosu na cenu meda. Zato je teško napraviti računicu i odgovoriti na pitanje da li može da se živi od pčelarstva u budućnosti i u kojoj meri će se popuniti kućni budžet – iskreno nam priča naša sagovornica.

Kako dalje navodi, za njihovih gotovo 20 godina u pčelarstvu, imali su mnogo uspona i padova. Trenutno, Ivana od ovog posla zarađuje svoju platu.

– Ja sam medicinski tehničar i besplatni radnik na pčelinjaku – dodaje Mimi. Zarade ima. Nekada je veća, nekada manja. Uglavnom, zavisi od posvećenosti i stručnosti pčelara, a potom i od vremenskih uslova.

Slušajte svoje kupce, daće vam dobre ideje

Izlažući svoje proizvode na pijaci, prodajnim izložbama, festivalima i u tržnim centrima, Mimi i Ivana dolaze stalno u direktan kontakt sa svojim kupcima. Od njih su dobili mnogo predloga, ideja, kao i molbi da naprave nešto po njihovom ukusu.

– Na svaki zahtev smo pozitivno odgovorili, a potom smo taj isti proizvod ponudili i drugima. To je jedan od načina kako smo pravili selekciju pri širenju palete proizvoda – objašnjava nam Mimi.

Trenutno u svojoj ponudi imaju preko 60 kombinacija sa medom. Njima omiljeni proizvod je jezgrasto voće u medu. Jedan od najprodavanijih je krem med sa malo liofilizovanog voća i to uvek može na njihovoj tezgi da se proba. Ima dinamičan ukus, u kojem se smenjuju voće (malina, višnja, jagoda, ananas) i med.

Pored dezertnih, voćnih mešavina sa medom, njihovu paletu proizvoda čine nutritivne mešavine, kao i začinsko-lekovita linija, poput čuvarkuće u medu, semena koprive ili bundeve u medu, ren u medu, a tu je i nešto nesvakidašnje – ljuti med sa dimljenom paprikom.

Možda ćete sada pomisliti da je lako napraviti mešavinu sa medom, ali ćete se prevariti.

– Mnogo vremena ulažemo da bismo došli do neke, kako volimo da kažemo, pobedničke kombinacije. I pored svog znanja koje imamo o medu, i pored toga što je Ivana po profesiji farmaceutski tehničar, potrebno je dosta proba da biste otkrili šta može da se udruži, sa kojom vrstom meda, u kom obliku, agregatnom stanju, da li je potrebno da odleži ili ne… Hiljadu je tu pitanja na koje morate da date odgovor, a pre nego što proizvod izađe na tržište – objašnjava Mimi.

Naši sagovornici ističu da veliku pažnju posvećuju edukaciji potrošača na svom sajtu i na socijalnim mrežama, a svaki proizvod se može probati na licu mesta.

– Ako neko poruči online, ne može da dođe kod nas ili na pijac, mi uglavnom donesemo besplatno kada radimo dostavu ili pošaljemo poštom. Što se tiče cena, trudimo se da budemo realni – kaže Ivana.

Za kraj, oni poručuju da pčelarstvo mora da se voli, kao i svaki posao koji podrazumeva rad sa drugim živim bićima. Samo tako se posao može dalje razvijati. /Autor: Tijana Todorović
Sagovornici: Ivana i Miroslav Krstić, pčelarska farma Mimi i Ivana

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *