Povećava se broj savetodavaca, a u pripremi i novi propisi za vinogradare i vinare

U narednom periodu će u svakom PSSS biti zaposlen po jedan ekonomista kako bismo dodatno približili IPARD poljoprivrednim proizvođačima i pružili im podršku prilikom konkurisanja za sredstva. Strateško opredeljenje Ministarstva je da Srbija poveća izvoz visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda sa dodatom vrednošću.

  Kada je reč o vinima sa zaštićenim geografskim poreklom Ministarstvo poljoprivrede sprovodi niz mera u cilju podizanja njihovog učešća u ukupnoj proizvodnji vina. U skladu sa podacima iz Vinarskog registra, proizvodnja vina sa geografskim poreklom u 2021. godini veća je za 19,6% u odnosu na prethodnu godinu, dok je za 9,6% veća u odnosu na poslednji petogodišnji prosek. Smatram da sve ovo nije dovoljno i da možemo da ponudimo i izvozimo mnogo više. Pre svega mislim u sektoru voćarstva i povrtastva, kao i prerade voća i povrća. Mi uglavnom izvozimo sirovine, dok se prerađeni proizvodi manje izvoze, na čemu moramo ozbiljno da radimo i to će nam biti u fokusu za naredni period.

  Najavljena je  izrada novog Zakona o vinu i drugim proizvodima od grožđa i vina, i usklađivanje našeg zakonodavstva sa evropskim. Koje novine treba da očekujemo?

  Osnovni ciljevi koji se žele postići su usklađivanje sa važećim EU propisima i zahtevima u ovoj oblasti, omogućavanje da se proizvodnjom vina bave i fizička lica pod određenim uslovima, kao i lica koja se ne upisuju u Registar privrednih subjekata (fakulteti, škole, manastiri, itd.), čime se omogućava njihovo uključivanje u legalne tokove proizvodnje i kontrole, zaštita domaćih proizvođača grožđa zabranom proizvodnje vina od sirovina poreklom iz drugih država,uvođenje vinogradarskih klimatskih zona.u veđenje evidencija u vinarijama u skladu sa EU zehtevima, uvođenje sistema pratećih dokumenata koja prate pošiljke vina u skladu sa EU procedurama i olakšavanje i unapređenje proizvodnje vina sa geografskim poreklom u skladu sa EU propisima…. Sve češće vidimo i seljenje kapitala u poljoprivredu posebno kada je reč o vinogradima, organskoj proizvodnji i drugim subsektorima poljoprivrede.

   Nov priliv kapitala u oblasti vinogradarstva i vinarstva

Vinogradarstvo i vinarstvo su ekonomski veoma važni u mnogim zemljama. Uzimajući u obzir da su potrebna velika ulaganja za podizanje vinograda, vinarskih podruma, nabavku opreme itd neophodna je i pravilna primena novih agrotehničkih mera i znanja u gajenju grožđa i proizvodnji vina sa ciljem da se dobije prozvod koji će na tržištu biti konkurentan. Nov priliv kapitala u oblasti vinogradarstva i vinarstva doprinosi podizanju standarda u proizvodnji kao i podizanju kvaliteta vina . S obzirom na to da tržište organske hrane ubrzano raste u budućnosti će organska proizvodnja imati značajnu ulogu u ukupnom razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije u Srbiji.

  Iz tih razloga Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije prati trendove i trudi se da uvek blagovremeno u naše pravilnike uključi sve nove tehnologije. Takođe , sarađujemo i pružamo podršku našim naučnim institucijama u ovoj oblasti, kao što je npr. Biosens koji je među pionirima pametne poljoprivrede u Srbiji, a uveliko radimo i na automatizaciji protivgradnih stanica, što takođe predstavlja vid nove i precizne tehnologije u zaštiti useva. Još jedan jako bitan aspekt inovativnih rešenja u poljoprivredi, a to je da se ona posebno ističu u doprinosu smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu. Pored toga, pametna poljoprivreda može pomoći u poboljšanju ukupnog kvaliteta i bezbednosti hrane koju jedemo. U krajnjoj crti i proces digitalizacije administrativnih procesa može se podvesti pod pametnu poljoprivredu.

  Organska proizvodnja je izvozno orijentisana i u prošloj godini ostvarila je rekordnu vrednost izvoza od 68,5 miliona evra. U prošloj godini organske proizvode smo najviše izvozili u Nemačku, SAD, Holandiju, Austriju,… Od 2013. godine kada je donet Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, budžet koji je namenjen za podršku organske proizvodnje, kroz podsticaje za organsku biljnu proizvodnju i organsku stočarsku proizvodnju, po grlu stoke, ima rastući trend. U 2022. godini budžet za organsku proizvodnju je uvećan za više od duplo u poređenju sa 2021. godinom i iznosio je 577,7 miliona dinara. Goran Đaković

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *