Poljoprivredno hemijska škola Dr Đorđe Radić slavi 140 godina postojanja

Čitave ove godine srednja Poljoprivredno-hemijska škola „Dr Đorđe Radić“ posvećena je jubilejima. Jednim se obeležava 155 godina  otkada je Đorđe Radić postao prvi doktor poljorivrednih nauka u Srbiji, a drugi je posvećen 140-godišnjici osnivanja ove srednje škole u Kraljevu. Kraljevačka Poljoprivredna škola koja s ponosom nosi ime svog prvog upravitelja, osnovana je 1882. godine ukazom tadašnjeg srpskog kralja Milana Prvog Obrenovića, najpre kao stručna i nižerazredna, da bi vremenom postala četvorogodišnja. Od tada do danas, izuzev prekida zbog balkanskih ratova, a potom i u vreme Prvog i Drugog svetskog rata, više nije prekidala svoj rad.

  Povodom jubilarne godine od osnivanja ove školske ustanove 29. juna je izložbom i prigodnim programom, počelo obeležavanje značajnog jubileja za školstvo, Kraljevo i Srbiju. Svetlana Mladenović, direktorka PHŠ „Dr Đorđe Radić“ je, pozdravljajući goste koji su došli da sa đacima i profesorima ove škole podele radost jubileja, učinila to u ime zaposlenih, bivših učenika i današnjih 640 učenika škole.

,,Od osnivanja, već 140 godina, škola neprekidno radi, usavršava se i teži da prati lik i delo dr Đorđa Radića. Ovu godišnjicu posvetili smo njemu, zato što će njegovo lik i delo živeti sve dok postoji škola koju je osnovao, ne samo kroz škole kao objekat u kojem deca uče, već i kroz naše učenike ove i ostalih škola koje je osnovao. Velika je čast i raditi u jednoj ovakvoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi, a kamoli biti na njenom čelu, što radnu obavezu čini još većom. Jer valja očuvati veliko nasleđe, a opet nastaviti u duhu novog vremena“, ističe direktorka škole Svetlana Mladenović.

  Nije moguće u nekoliko redova opisati ime Dr Đorđa Radića, kako bismo preneli izrečene zasluge ovog velikana za srpsku poljoprivredu, koji je kao mladić iz rodnog Bečkereka otišao je u svet i u Beču uspeo da postane prvi srpski doktor poljoprivrednih nauka. Silno je želeo da postane veliki dobrotvor svog naroda, siromašnog i neprosvećenog. Otvarao je škole, prosvećivao mlade i starije poljoprivrednike, objavljivao stručnu i popularnu poljoprivrednu literaturu. Te 1882. Godine 29.juna počeo je otvarnjem tada ratarske škole novu eru srpske poljoprivrede.

,, Nakon doktorata, koji je odbranio u češkoj prestonici i brojnih stručnih putovanja, okreće se modernizaciji srpskih poljoprivredno zaostalih sela, čemu je posvetio čitav život.Kao upravitelj škole u Kraljevu bavio se naučnim radom. Ukrštao je rase zarad poboljšanja rasnog sastav stoke, prvi se bavio hibridizacijom kukuruza, novim sortama jagoda, pamuka. Otvorio je u Kraljevu fabriku savremene poljoprivredne mehanizacije. Objavio je više od 50 naučnih knjiga i 560 naučnih radova, a bio je član 117 strukovnih udruženja i dobitnik je 12 ordena srpskih i stranih vladara. Radić se isticao plemenitošću i među Kraljevčanima uživao veliki ugled. Bio je predsednik opštine i redovan član Srpskog učenog društva, kao i počasni član Kraljevske srpske akademije. ,, ističe istoričar Dragan Drašković

Kralj Milan Obrenović ukazom od 29. juna 1882. godine ustanovljava, u varoši Kraljevu, Školu za ratarstvo što u to doba beše prvorazredni događaj za celu Srbiju.Za upravitelja novoosnovane škole postavljen je dr Đorđe Radić, prvi Srbin doktor agronomije, autor preko pedeset naučnih studija i knjiga, član Srpskog učenog društva i počasni član Kraljevsko – srpske akademije nauka.

,, Sa takvim naučnim ugledom on, ipak, tokom karijere biva tri puta postavljan i tri puta „penzionisan“ – ustvari smenjivan – sa položaja upravitelja Škole za ratarstvo. Uzrok tom bile su onovremene političke prilike i intrige. Zgrada na Ratarskom imanju namenjena školi završena je 1927. godine, a do tada je za nastavu korišćena zgrada u kojoj se sada nalazi Narodni muzej.Poljoprivredna – hemijska škola u Kraljevu od 1990. godine nosi ime Đorđa Radića, svog prvog i najznačajnijeg upravitelja. Značaj je ogroman, ne samo za grad već i za suživot tog vremena, pa do danas. Otvarao je škole, prosvećivao mlade i starije poljoprivrednike, objavljivao  stručnu i popularnu poljoprivrednu literaturu. Nakon doktorata i brojnih stručnih putovanja, okreće se modernizaciji srpskih, poljoprivredno zaostalih sela, čemu je kasnije posvetio čitav svoj život. Svojim radom uticao je na nastavnike poljoprivrednih i drugih škola, a mnoga njegova dela doživela su ponovljena i dopunjena izdanja . Stoga, s pravom, možemo reći da zidine ove zgrade predstavljaju svojevrsni kamen temeljac agronomskom obrazovanju u ovom delu Srbije, koji su bili značajni za unapređenje kulturnog, prosvetnog i društvenog života Krajeva i okoline.,, dodaje ovaj kraljevački istoričar

  Srpska štampa onog doba često je pisala o Ratarskoj školi u Kraljevu, te su tako, Srpske novine 30.septembra 1882. godine obaveštavaju da će Ratarska škola u Kraljevu biti otvorena od 15. oktobra. U nju, osim učenika o državnom trošku, primaće se još 10 mladića na školovanje o svom trošku, po 25 dinara mesečno, koji treba „radi jednobraznosti sa državnim pitomcima da ponesu sa sobom, osim nužnog odela, još 4 para košulja, 2 košulje presvlakuše, 4 peškira, 4 džepne maramice, 2 para opanaka i 4 para čarapa“. Stoji na jednom od panela upriličene izložbe

Radić je umro u Kraljevu, avgusta 1922. godine. Sahranjen je na starom kraljevačkom groblju do humke svog sina Zvezdana, a gde je njihov grob to se danas ne zna. Grobno mesto predstavnici škole obišli su poslednji put 1983. godine, ali ga kasnije više nije bilo

Učenici nisu zaboravili svog,,idola,,. Svake godine nizom aktivnosti ne samo u jubilarnim, obeležavaju prigodnim programima sećanje na ovog velikog čoveka, kome se nije odužila ni Srbija a ni kraljevčani, budući da u gradu na Ibgu ne postoji obeležje po kome bi se znalo za njegova velika dela. Zato su ponosno saopštili kroz scensko dramski prikaz I važne datume njegovog života,da zadužbina dr Đorđa Radića nije propala, već i danas,  nakon 140 godina od osnivanja, blista na obroncima Ratarskog imanja, ponosito noseći ime svog utemeljivača.

Od prvobitno upisanih 25 đaka te 1882. godine, škola danas ima 640 đaka. Poseduje 80 hektara imanja nedaleko od grada. Ogledi njiva, livada i povrtnjaka su upotpunjeni I ekonomijom na kojoj se nalaze staje, u okviru škole si i savremena laboratorija i mini mlekara. Tako učenici pored teorijskog stiču i praktična znanja, od setve do žetve, od sadnje do berbe. Dodala je na kraju da je ponosna i na to da ovu školu upisuju deca koja ovaj poziv zaista vole i da je veliko interesovanje savke godine, posebno za četvorogodišnja zanimanja. Svoje stečeno znanje primenjuju na svojim gazdinstvima i na daljim usavršavanjima.

,, Inače smo zahvaljujući Projektima uspeli da svoje učenike edukujemo I van zemlje. Uspešno održavamo I razmenu učenika sa drugim školama. Naši učenici postižu odlične rezultate i na brojnim takmičenjima, što je još jedna potvrda da su posvećeni onome što uče I za šta se spremaju u buduće. Ove godine pod okrilje škole očekujemo oko 180 učenika koji će nadam se biti dostojni i kadri da nastave sva započeta dela našeg utemeljitelja.,, zaključila je direktorka Mladenović

Od prošle godine je ustanovljena i nagrada ,, Dr Đorđe Radić, za najbolje poljoprivredne škole i učenike istih koja će biti dodeljena tokom jula dok će završna svečanost biti oktobra ove godine.Za minulih 140 godina iz ove škole izašlo je više od 120 generacija maturanata, ili nekoliko hiljada stručnjaka svih poljoprivrednih profila. Danas su uspešni na svojim gazdinstvima, prestižnim ustanovama, fakultetima, institutima, kako u zemlji tako i inostranstvu. Jedno od poznatijih imena je veliki srpski  književnik Dobrica Ćosić, koji se nije zadržao u svojoj struci, ali je srpsku književnos darovao velikim naslovima. S.C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *