Kameno leglo desetkuje pčele i uništava društvo

Izgled i čvrstina saća indikator je zdravlja pčelinjeg društva. Na njemu se, posebno u vlažnoj košnici sa lošom ventilacijom mogu naći brojne vrste gljivica. Pored obične buđi koja može naneti štetu leglu, plesni mogu biti uzrok brojnih vrlo ozbiljnih bolesti. Pčelari posebno strahuju od kamenog legla, opasne infekcije koja bukvalno može da desetkuje pčele i ima nesagledive posledice po samo društvo. Na sreću, ova bolest se vrlo retko javlja u Srbiji.

Kako nastaje?

Kameno leglo je bolest koju izaziva plesan Aspergillus flavus koja može da izazove tegobe sa disanje i kod drugih životinja, čak i kod zaraženog čoveka. Po početnim simptomima i izgledu ova bolest liči na krečno leglo, ali je mnogo opasnija. Iako prvenstveno napada larve i to kod ne poklopljenog legla, od ove bolesti mogu da obole i odrasle pčele što vrlo brzo dovodi do propadanja celog društva. U početku obolela larva ima belu boju dok se kasnije pretvara u zelenkasto žutu masu i postaje vrlo tvrda kao kamen, otud i me za ovu bolest kameno leglo.

Spore ovih gljivica mogu klijati na spoljnjem omotaču pčelinje larve, ali glavno zaražavanje ide preko organa za varenje. Unutrašnji organi se brzo pune micelijama koje probijaju kutikulu larve blizu zadnjeg dela tela da bi potom za samo dva do tri dana obuhvatile celu larvu. Na sličan način gljivice se razvijaju i u odrasloj pčeli koja gubi moć letenja. Da bi spasile društvo zaražene pčele napuštaju košnicu, pa se mogu naći u blizini kako nemoćno puze po zemlji. Trbuh inficirane pčele nakon uginuća postaje tvrd, a pčela se mumificira. Brojna istraživanja su pokazala da odrasle, zaražene pčele najčešće uginu od toksina koje proizvode gljivice i to pre nego što se micelija toliko razvije. Iako je poznato da gljivice kamenog legla nastaju u vlažnim košnicama sa nedovoljno ventilacije, načini širenja ove zaraze manje su poznati.

Ilustracija: Zaraza se najlakše prenosi prebacivanjem okvira iz košnice u košnicu

Istraživanja su pokazala su da se zaraza najčešće i najlakše širi prenošenjem zaraženih okvira iz jedne košnice u drugu. Kako mogućnost prenosa zaraze pominje se i prihrana pčela sa medom koji potiče iz zaraženih košnica. Francuski stručnjaci za pčelarstvo smatraju da do pojave gljivicakoje uzrokuju kameno leglo može doći prilikom preteranog korišćenja antibiotika čime se uništava normalna mikroflora kod pčela što doprinosi širenju gljivičnih oboljenja pa i kamenog legla. Francuzi upozoravaju da opasnost predstavlja i prihranjivanje šećernim sirupom koji sadrži previše vode, što generalno pogoduje razvoju gljivičnih oboljena u pčelinjem leglu.

Ilustracija: Ventilacija košnica je izuzetno važna/ Foto: Pixabay

Lečenje i prevencija

Prilikom otkrivanja ove bolesti izuzetno je važno reagovati na vreme. Naime, ukoliko pčelar već sa prvim simptomima bolesti reaguje i utvrdi uzrok moguće je spasiti bar deo društva. Da biste bili sigurni da je u pitanju bolest kamenog legla osim kontrole izgleda saća veoma je važno proveravati da li i koliko ima uginulih pčela oko košnice. Ukoliko je njihov broj naglo povećan, pokupiti 10-15 uginulih jedinki u papirnu kesu i odneti ih na analizu u laboratoriju, zajedno sa komadom saćakoje treba da veličine najmanje 10 puta 10 santimetara. Ukoliko je zaraza tek u početnom stadijumu pčele se mogu spasiti prebacivanjem u čistu košnicu i na zdravo saće uz obaveznu zamenu matice.

Prilikom ovog posla neophodno je zaštititi oči i disajne organe, jer gljivica Aspergillus flavus može da se zapati u nosnim šupljinama čoveka. Med iz obolele košnice smatra se zaraženimi nije dobar ni za ljudsku upotrebu, pa je najbolje baciti ga.

Ilustracija: Preventiva je najbolja zaštita za sve bolesti pa i za kameno leglo/Foto: Pixabay

Tokom brojnih istraživanja stručnjaci su kameno leglo tretirali sa više preparata namenjenih za druga gljivična oboljenja. Nažalost, lekovi koji su se ranije koristili na bazi nistatina nisu

dali zadovoljavajuće rezultate, tako da za ovu bolest još uvek nema efikasnog leka. U slučaju da je pčelar nije na vreme primetio pojavu ove bolesti koja je već zahvatila dobar deo košnice jedini način da se zaustavi širenje zaraze je spaljivanje okvira sa zaraženim leglom i pčelama dok se košnica podvrgava temeljnoj dezinfekciji.

Kao i kod većine drugih bolesti koje napadaju pčele i kod kamenog legla je važna preventiva kako bi se sprečio nastanak gljivičnih infekcija. Najbolje je prevenciju vršiti uz primenu mera dobre pčelarske prakse. Ovo se pre svega odnosi na položaj i mesto postavljanja košnice. Preporučuje se da to bude sunčana strana, da košnice budu zaštićene od hladnog i vlažnog vetra. Tokom zime neophodno je obezbediti adekvatnu ventilaciju u košnici tako da se vlaga ne zadržava na saću.

Pčelinja društva uvek snabdevajte sa dovoljno kvalitetne hrane, a oko samih košnica održavajte higijenu. Održavanje opšteg zdravlja pčela jedan je od najvažnijih preduslova za sprečavanje bolesti pčela, pa i nastanka kamenog legla.Izvor: Agrobiznis magazine

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *