Dezinfekcija zemljišta i plastenika mera zdrave proizvodnje

   Kao što osvežimo naše domove krečenjem i ,,generalnim,, čišćenjem, tako je važno i uslove u kojima gajimo biljke održavamo čistim. Dezinfekcija ovog prostora, kaže struka, pola je obavljenog posla za narednu proizvodnu sezonu, jer je izuzetno važno da se prostor adekvatno pripremi za sledeći ciklus. Da bi se proizveo kvalitetan rasad i obezbedio dobar prinos, poterbno je izvršiti dezinfekciju proizvodnog prostora. Na ovaj način uništava se prezimljujuća forma insekata, spora gljiva, bakterija i taj posao je najbolje uraditi odmah nakon ubiranja poslednjih plodova u vašim plastenicima. Na šta obratiti pažnju, odgovore nam je dao savetodavac dipl.inž.Branko Galović

  Većina povrtara plastenike ne koristi tokom zime, ali bez obzira na ovu činjenicu ovaj prostor gde se proizvodi hrana, treba ga ostaviti čistim za predstojeću sezonu. To praktično znači ukloniti biljne ostatke, konopce, kopče, cevi za navodnjavanje, ukoliko nisu fiksirane i alat. Posao dezinfekcije plastenika važan je za sve ostale radnje koje ćete imati u plasteničkoj proizvodnji. Osnov je čista i meka postelja. Zato je bitno da se nakon svakog proizvodnog ciklusa uklone biljni ostaci iz plastenika ali i plastenik dobro očisti. Uklonjene biljne ostatke nije poželjno spaljivati od njih možemo dobiti odličan kompost i na taj način dobiti đubrivo za narednu sezonu. Naravno da i u ovom slučaju treba biti oprezan jer ukoliko ste imali intenzivne napade bolesti i štetočina kvalitet komposta neće  biti dobar za vase mlade biljke, jer sa većim brojem patogena postoji i veća mogućnost problema u budućoj proizvodnji. Samim tim imaćemo više problema i tretmana od rasada do berbe.

,, Možemo reći da je završena jedna proizvodna sezona ova jesenja ali možemo reći da kreće i nova sezona i proizvodna godina. Dezinfekcija prostora u kome ćemo raditi buduću proizvodnju u plasteniku je prva mera kojom započinjemo radove u zaštićenom prostoru.  Pre nego što krenete sa dezinfekcijom unutrašnjeg prostora, posvetite se sređivanju plastenika sa spoljne strane. Potrebno je da sklonite predmete koje ste koristili poput gajbica, saksija ali i sav material koji je nanet prašinom kišom ili vodom. Sa spoljašnje strane plastenika mogu ostati, delovi biljaka na kojima se štetočine mogu sakriti te pričiniti štete novim kulturama. Obavezno je počupi korovske biljke. Stoga je vrlo važno očistiti i spoljašnost plastenika, koliko i unutarašnji prostor. Ukoliko od biljnih ostatak spravljate compost, takođe povedite računa jer postoji mogućnost ostataka infektivnog potencijala što svakako želimo da izbegnemo.,,

   Važno je da predmete koji su u plasteniku čistite redom.Na nekim pomoćnim alatima se ne štedi tako ukolonite metalne, plastične ili drvene potpore za biljke, a preporuka je da se za narednu vegetacionu sezonu nabave nove. Počupajte sve delove biljke sa korenom iz plastenika, konopce za vezanje, creva za zalivanje u zavisnosti od tipa sistema. Okviri i folije se u našim uslovima uglavnom čiste, a način čišćenja zavisi od kojeg materijala su izrađeni. Pranje se može obaviti toplom vodom ili vodom sa sodom bikarbonom. Pod dezinfekcijom zemljišta podrazumeva se izlaganje zemljišta dejstvu fizičkih ili hemijskih činilaca u cilju uništavanja štetnih organizama koji se u njemu nalaze.

,, U našim uslovima se ređe primenjuju fizičke mere a od hemijskih mera za dezinfekciju zemljišta podrazumevamo primenu insekticida, fungicida i fumiganata, kako bi na pravi način suzbili mogućnost delovanja bakterija, isekata i gljivica  na dalje. Kontaktni fungicidi deluju svojim dodirom na patogene u zemljištui moram da napomenem da je njihova primena je ograničena na parazite samo u površinskom sloju zemljišta. Primenjuju se rasturanjem preparata po površini zemljišta, mešanjem sa zemljom, kao i zalivanjem biljaka i zemljišta suspenzijom preparata. Deluje na gljive uzročnike truleži i plamenjače, na grinje koje prezimljava u zemlji, na puževe i njihova jaja, na tripse koji prezimljavaju u gornjem sloju zemlje, nematode, seme korova.Takođe mora se, voditi računa o ciklusu razvića insekata koji se spuštaju u jesen u dublje slojeve zemljišta. Ako se tretman izvede kasnije u jesen, odnosno kada su se organizmi spustili na prezimljavanje, ostaju van delovanja fumiganta.Ovaj postupak smemo da ponovimo svake 3 godine. Naravno, bez ostalih mera nege nema ni uspešne plasteniške proizvodnje. Plastenike treba provetravati, izbegavati gust sklop biljaka, kao i da zalivanje bude umereno bez zabarivanja.,, nastavlja naš savetodavac

Kvalitet zemljišta važan resurs za proizvodnju

  Ukoliko je moguće, pri dezinfekciji prednost dati eko proizvodima.Za tretiranje unutrašnjosti plastenika, naročito ako je konstrukcija od drveta, i zidane osnove plastenika može se koristiti i priručno sredstvo pripremljeno od gašenog kreča. Danas su na tržištu dostupni preparati za dezinfekciju na bazi mikroorganizama koji inhibiraju rast patogene mikroflore. Potrebno je tretirati čitavu površinu unutrašnjosti plastenika, a postupak se ponavlja nakon 10-ak dana. Postavlja se pitanje i kada treba raditi zamenu zemljišta, jer rekosmo dezinfekcija je samo početak mera.

,,Kao u svakoj proizvodnji i za uspešno gajenje povrća u plasteniku veoma značajan je kvalitet zemljišta.Postoji ustaljeno i poželjno pravilo da se u manje plastenike svake 3 do 4 godine uradi zamena zemljišta u sloju do 25 centimetara. Drugi način je zamena plitkog, površinskog sloja 10 do 15 cm. Treba naglasiti da ukoliko je uklonjen samo površinski, plitki sloj, tada se dodaje nova zemlja, organska đubriva, kompost, suvo lišće koji će obogatiti zemljište u plasteniku i poboljšati njegove karakteristike. Obradom zemljišta novi površinski sloj će se izmešati sa dubljim slojevima zemljišta. Taj postupak se obnavlja svake 2 godine da bi imao efekat na stanje zemljišta u plasteniku. U povrtarskoj proizvodnji oduvek su se dosta koristila organska đubriva kao što su stajnjak, treset i kompost, a u novije vreme se dosta koriste i veštačka đubriva sa kojima se može tačno nadoknaditi deficit određenih elemenata u zemljištu. Ipak da bi bili sigurni kakvo zemljiše želimo, jer ista PH vrednost nije poželjna za sve culture, bilo bi poželjno uraditi preciznu analizu zemljišta i na osnovu nje izvršiti đubrenje. Naša savetodavna služba  u Kraljevu svake godine vrši besplatnu analizu zemljišta za sve registrovane poljoprivredne proizvođače. Inače da podsetim da je anliza zemljišta obavezujuća mera.,, zaključuje Galović

  STAJNJAK je uvek poželjan ili OBAVEZAN! Znamo da je na otvorenom prostoru kvalitet zemljišta moguće popraviti organskom materijom odnosno, zelenišnim đubrivom. Sličan je postupak i u uslovima plasteničke proizvodnje.To su biljke koje će razviti zelenu masu i nakon njihovog zaoravanja dobićemo dodatna hraniva za zemljište.Tako će recimo, raž potisnuti većinu korova i dobićemo čistu površinu i rastresito zemljište. Mahunarke će obogatiti zemljište azotom, ali će izbor slačica u ovu namenu vase zemljište obogatiti azotom i fosforom.

   Naravno da treba pomenuti i sav alat i koji se koristi u plasteniku je takođe potrebno očistiti, pripremiti za novu sezonu naoštriti, dobro oprati vrelom vodom ili premazati alkoholom.  Alkohol je sredstvo koje služi za dezinfekciju noževa i ruku kojima se prenosi veliki broj patogena, pre svega virusa, pri zalamanju biljaka ili tokom drugih radova kada biljke dodirujemo. Varikina, se takođe može koristiti kao dezinfekciono sredstvo za alat, ambalažu, saksije i radne površine, u količini primene sa vodom u odnosu 1:5.

Mali savet pred sezonu, naročito za proizvođače organskog bilja

 Poznato je da miris određenog začinskog bilja bukvalno ,,tera,, insekte koji prave štetu na uzgajanim kulturama. Bašte naših baka su uvek bile oivičene nekim lekovitim biljčicama. Tako je dokazano da bosiljak  štiti od biljnih vaši, kadifica od krompirove zlatice, dragoljub od bele mušice, a svojim mirisom privlači vrlo koristan insekt – bubamaru, matičnjak je pogodan ako gajite kupusnjače jer ih čuva od štetočina, kupusna muva zbog intenzivnog mirisa žalfije ne napada kupusnjače.

 U svakom slučaju izbor biljaka zavisi od potreba u prostoru i predpripreme za glavno gajenu kulturu.Prekaljeni povrtari uglavnom znaju šta im je činiti ali I oni preporučuju da savet uvek potražite od struke ili se konsultujete sa vašim kolegama. Raazmena zanja i sikustva uveliko vam može pomoći u proizvodnji i smanjiti troškove koji su svake godine procentualno veći. Srećno i berićetno! S. C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *