Da li je slabiji rod uslovio višu cenu voća?

Prošle godine su cene voća i povrća značajno pogurale inflaciju u Srbiji, a trenutno stanje u voćnjacima pokazuje da bi se situacija mogla ponoviti i ove sezone. Stručnjaci već sada napominju da će rod biti manji nego lane. Voćare brinu klimatske promene, odnosno nagla zahlađenja i onda visoke dnevne temperature koje ne gode voću, a potrošače visoke cene zbog kojih će moći da priušte sve manje slatkih plodova.

Prošle godine su cene voća i povrća značajno pogurale inflaciju u Srbiji, a trenutno stanje u voćnjacima pokazuje da bi se situacija mogla ponoviti i ove sezone. Stručnjaci već sada napominju da će rod biti manji nego lane. Voćare brinu klimatske promene, odnosno nagla zahlađenja i onda visoke dnevne temperature koje ne gode voću, a potrošače visoke  cene zbog kojih će moći da  priušte sve manje slatkih plodova.

U kom procentu će prinos voća biti niži, znaće se kada stigne da se bere. Poseban problem, osim slabijeg roda u ovoj godini, biće i pitanje kvaliteta ploda.

 Agroekonomista Milan Prostran, kaže da se zbog mraza koji je pogodio zasade krajem aprila očekuju niži prinosi, ali ne kod svog voća, već ranih sorti – kajsija, bresaka, trešanja i višanja.

Dobra vest je da temperature ispod nule ipak nisu pogodile sve krajeve naše zemlje, pa šteta od mraza neće biti svuda ista. U nekim voćnjacima je minimalna, ali ima i onih u kojima je mraz nažalost već “obrao” ceo rod.

– Ranije prognoze su bile da će ova godina biti rodnija za oko 20% u odnosu na prošlu, ali su i voćari i stručnjaci posle kiša i mraza morali da koriguju svoja predviđanja. Zbog klimatskih promena je veoma nezahvalno davati procene. Sigurno je da se može očekivati značajan podbačaj roda ove sezone, iako je teško govoriti o procentima. To će se, naravno, odraziti i na cene na pijacama, pre svega ranog voća, mišljenja je  Prostran.

Takodje ukazuje da će, pre svega, kajsija, breskva, trešnja i višnja sigurno poskupeti, a i to što rodi biće slabijeg kvaliteta.

– Primetno je da kupci  sve češće kupuju po pola kilograma voća, da im se ne pokvari. Jedino što može da obori cenu je uvoz i slaba tražnja. Kočnica je uvek potrošač, koji neću kupiti pet kilograma jagoda, kao ranije već pola ili kilogram. Rast cena može da ublaži kupovna moć. Tu žal u tražnji će najviše imati kajsija, jer je velika potrošnja i ljudi prave džemove, ali to će ove sezone biti skupo, jer će ovog voća biti manje. Višnja se retko prerađuje, uglavnom se kupuje samo da se zamrzne, mišljenja je  Prostran.

Prof. dr Zoran Keserović, predsednik Društva voćara Vojvodine, kaže da se procenjuje da je zbog niskih temperatura, odnosno mraza u prethodnom periodu uništeno oko 230.000 do 250.000 tona voća i da je najviše stradala šljiva, iako se od nje očekivao visok rod, kao i borovnice, višnje i kruške. Takodje, smatra se da bi rod voća u Srbiji u ovoj godini mogao biti na nivou prosečnogi, odnosno oko 1,25 miliona tona.

Prema mišljenju prof dr Keserovića, najviše je stradalo voće koje je rano cvetalo, ali je izuzetak bila kajsija kod koje su ove godine više oštećene sorte koje kasnije cvetaju, dok je proteklih godina to bilo obrnuto. Izvor: RT Balkan 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *