SUZBIJANJE KOROVA NA STRNIŠTU

Uticaj korova na gajenu biljku je velik jer se negativno odražava na rast i razvoj, tako da direktno utiče na kvalitet i visinu prinosa.

            Zbog uslova koji pogoduju razvoju korovskih zajednica korovi na strništima su dosta zastupljeni. Suzbijanjem korova na strništu smanjuje se brojnost korova u usevima koje ćemo sejati sledeće sezone. Zahvaljujući ovoj meri suzbijaju se višegodišnji rizomski korovi, koji ne mogu biti uništeni tanjiranjem, oranjem strništa i drugim merama

    Korovske vrste koje se najčešće sreću na strništu su: divlji sirak ( Sorgum halepense ),

pirevina ( Agropyrum repens ), palamida ( Cirsium arvense ), zubača ( Cynodon dactiylon ),

divlja nana ( Mentha piperita ), konjsko zelje ( Rumex obtusifolius ), poponac ( Convolvulus

arvensis ), hoću –neću ( Capsella bursa pastoris ), rastavić ( Equisetum arvense ) i dr.

Poslednjih godina jedan od najčešće prisutnih korovskih vrsta, sa visokim procentom

prisutnosti na strništu jeste ambrozija ( Ambrosia artemisifolia ).

            Posle završene žetve ozimih i jarih strnih žita, preporučuje se mera suzbijanja korovskih biljaka. Ova mera se izvodi krajem jula i početkom avgusta meseca, u cilju suzbijanja jednogodišnjih i višegodišnjih rizomskih korova u usevima strnih žita.Posle skidanja strnina potrebno je ukloniti žetvene ostatke, potom je potrebno da korovske biljke izniknu i dovoljno porastu ( 10-20 cm ) kako bi herbicidi mogli da deluju. Treba voditi računa da korovi ne prerastu odnosno da ne donesu zrelo seme, oje bi se rasejalo po njivi i sledeće godine ugrozilo naredni usev.

                    Herbicidi koji se koriste na strništu su neselektivni, usvajaju se preko lista I nemaju herbicidno delovanje preko zemljišta. Simptomi delovanja herbicida su vidljivi posle 10-15 dana, a zemljište se može obrađivati 25 dana nakon prskanja. To u totalni herbicidi na bazi a.m. glifosat-a čija je količina primene zavisi od zastupljenosti korovske flore na parceli i krće se od 3-12 l/ha.

Od preparata koji su prisutni na našem tržištu su: – GLIFOSAV- 480, GLIFOL, CLINIC-480 SL, GLIFOMARK, AGROGLIFOSAT ECO, GLYPHOGAN 480 SL, GLITOTAL.

                    Tretiranje bi trebalo obaviti u jutarnjim i večernjim časovima, kada je temperature  vazduha niža. Količina vode pri tretiranju treba da bude od 200-400 l/ha, kao i kod ostalih herbicida koji se primenjuju folijarno.

Branko Galović, dipl. inž. zaštite bilja

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *