Potrošeno je manje od pet odsto novca iz IPARD fondova

23 septembra, 2020

Od 175 miliona evra koliko je iz IPARD fondova namenjeno za period od 2014. do 2020. godine, potrošeno je samo 7,5 miliona i postoji ozbiljan rizik da deo novca neće ni biti potrošen, već će morati da se vrati, rečeno je na onlajn debati „Poljoprivreda i investicije u Srbiji“ koju je organizovao Evropski pokret u Srbiji u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji.

Šefica Upravljačkog tela IPARD Operativne strukture i načelnica Odeljenja za ruralni razvoj, Sektora za ruralni razvoj Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Jasmina Miljković je izjavila da su do sada raspisani pozivi za 130 miliona evra, da u decembru 2018. nije isplaćen ni evro, u maju prošle godine isplaćeno je oko 300.000 evra a u avgustu ove godine 7,5 miliona.

-To pokazuje da postoji napredak, ali je on spor i trebalo bi da se potroši još mnogo para. Sada radimo na izmeni programa koja podrazumeva da se novac prebaci u one mere za koje postoji interesovanje, rekla je ona.

Kada je reč o interesovanju, ukazala je da je do sada nažalost bilo najveće interesovanje fizičkih lica i to za nabavku traktora, dok su se pravna lica manje odazivala na raspisane pozive.

-Od 1.437 zahteva u osam poziva, 86 odsto, odnosno 1.235, su bila fizička lica a svega 202 pravna lica, iako je bilo logično da će biti drugačije i da će pravna lica više konkurisati i povlačiti sredstva, rekla je Jasmina Miljković.

Koordinator radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za poglavlja 11, 12 i 13, Miloš Milovanović je govoreći o spoljnotrgovinskoj razmeni Srbije u oblasti poljoprivrede i prehramene industrije rekao da ova razmena beleži konstantni rast u poslenjih 20 godina.

-Iako učešće izvoza poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu opada, nekada je iznosilo i 25 odsto a sada je duplo manje, to ne mora da bude nužno lose, jer pokazuje da su i druge industrijske robe i usluge više izvožene, rekao je Milovanović.

Prema njegovim rečima, bitno je da 80 odsto našeg izvoza apsorbuje ili tržište Evropske unije ili CEFTA regiona, dakle zemalja koje teže ulasku u Evropsku uniju.

On kao problematičnu ocenjuje situaciju kod suficita, gde je situacija obrnuta, jer se 30 odsto odnosi na EU a 50 odsto na tržište CEFTA .

-Ostala tržišta u poljoprivedi čine 20 odsto a među njima je svakako najvažnija Rusija, gde leži veliki potencijal za izvoz, istakao je on.

Milovanović je ukazao da je donekle zabrinjavajuće to što se u poslednjih pet do šest godina, suficit u oblasti poljoprivredne trgovine kreće oko istih vrednosti i ne raste onim tempom kao što je rastao u prvih 10 godina ovog veka.

To, prema njegovom misljenju može upućivati na potrebu da bi neke mere u poljoprivredi trebalo menjati.

Rekao je takođe da je struktura izvoza loša, jer se najviše izvoze sirovine a malo prerađeni proizvodi. izvor: Agrosmart

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *