Pomoć malim proizvođačima hrane: Izbeći posrednike na putu do kupaca

sreda, 25. novembra 2020.

Drugi dan konferencijskog dela sajma visokokvalitetne hrane Belgrade Food Show obeležile su panel diskusije na teme kratkih lanaca snabdevanja hranom i značaja SMARTCHAIN projekta u obezbeđivanju istih, ali i jedinstvene oznake za kvalitet domaćeg proizvoda i žiga Čuvarkuća. Takođe, predstavnici proizvođača i HoReCa sektora diskutovali su o stanju u ovoj industriji, gubicima usled novonastale krize, ali i mogućnostima za njen oporavak.

Panel diskusija “Kratki lanci snabdevanja hranom” otvorila je drugi dan konferencije, a profesori Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu prof. dr Viktor Nedović prof. dr Mirjana Pešić predstavili su pojam kratkih lanaca snabdevanja hrane i projekat SMARTCHAIN. “Kratki lanci snabdevanja hranom, kao alternativni sistemi koji skraćuju geografski i logistički put između proizvođača i kupca, ukidajući posrednike, nameću se kao rešenje za male i srednje proizvođače hrane u budućnosti”, rekao je prof. dr Nedović.

U okviru SMARTCHAIN projekta, koji obuhvata 43 partnera iz 11 zemalja, radi se na udruživanju kratkih lanaca na nivou Evropske unije, kako bi postali održivi i konkurentni na tržištu.Partneri ovog projekta iz naše zemlje su Poljoprivredni fakultet u Beogradu, Udruženje kompanija za preradu voća i povrća, kao i kompanija “Polo” iz Čačka. “Cilj je jaka sinergija svih činilaca lanca, udruživanje malih proizvođača na lokalnom, regionalnom, nacionalnom, kao i povezivanje na međunarodnom nivou”, dodala je prof. dr Pešić.

Na panel diskusiji “Jedinstvena oznaka za kvalitet domaćeg proizvoda”, učesnici su se složili da se ovim žigom naglašava kvalitet domaćih proizvoda i daje im se na značaju. “Žigom “Čuvarkuća” želeli smo jasno da odvojimo proizvode koji su stvarani u Srbiji i tako kupcu poručimo da kupovinom tog proizvoda pomaže domaćeg proizvođača i domaću privredu, ali i zna šta kupuje, proizvod od sirovina koje se gaje u našoj zemlji”, rekao je ovom prilikom prof. dr Saša Veljković. Uvođenjem žiga kvaliteta, cilj je i pospešivanje prodaje, ali je neophodna edukacija potrošača kako bi pri kupovini prvenstvo dali proizvodima sa ovom oznakom. Iz ugla potrošača, žig se shvata kao aktivacija države da pod jedno okrilje stavi male proizvođače hrane i da na značaju proizvodima proizvedenim u Srbiji od domaćih sirovina.

Proizvođači hrane su zavisni od HoReCa sektora, a ugostitelji od gostiju i epidemioloških mera usled pandemije COVID-19. Na panelu “Industrija hrane i HoReCa sektor – danas i sutra” panelisti su se složili da se ova industrija nalazi u krizi. “Posledice ove krize najviše su osetili oni koji direktno zavise od stranih gostiju. To je gubitak koji se ne može nadomestiti, ali ono što je važno, jeste da smo novac usmerili na svoju državu i uložili u turističke objekte u Srbiji”, izjavio je dr Miroslav Knežević, državni sekretar Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija. I uz trenutne epidemiološke mere, iako u smanjenim kapacitetima, poslovanje ipak jeste moguće, a ugostitelji i proizvođači rešenje vide u udruživanju, razumevanju i podršci svih članova ovog lanca, ali i u pomoći i merama podrške države.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *