Kafa u kojoj ima žitarica neće smeti da nosi naziv „kafa“

 Autor:Daniela Ilić Krasić   02. feb. 2021 

Foto: Shutterstock

Skrob, ali i žitarice, proklijale žitarice, leblebija (naut), grašak, rogač, cikorija, žir i soja – sve to sada može da se nađe u pojedinim pakovanjima mlevene kafe koja se prodaju na tržištu Srbije. Kada počne primena novog pravilnika, koji je usvojilo Ministarstvo poljoprivrede, svaka ovakva mešavina nosiće naziv “proizvod na bazi kafe” ili “proizvod na bazi npr. soje”, dok će skrob u potpunosti biti – zabranjen.

Proizvođač koji u pakovanje pržene mlevene kafe stavi makar jedno zrno žitarice, moraće sa ambalaže da briše naziv „kafa“. Ovo važi i za cikoriju, grašak, rogač i sve ono što spada u

Naziv „kafa“ će, od 31. maja iduće godine, biti rezervisan isključivo za čistu kafu, a ne i za mešavine kao što je to sada slučaj.

Ministarstvo poljoprivrede usvojilo je novi Pravilnik o kvalitetu sirove kafe, proizvoda od kafe, surogata kafe i srodnih proizvoda. Njime se definiše kvalitet kafe i proizvoda od kafe, reguliše tačan spisak sastojaka koji smeju da se dodaju u proizvode od kafe, ali i precizno propisuje kako ovakvi proizvodi treba da se  da se označavaju.

„S obzirom da pravilnik donosi dosta novina koje se odnose kako na tehnološke postupke u procesu proizvodnje proizvoda koji su predmet uređenja ovog pravilnika, i da će njegova primena imati za posledicu odgovarajuće izmene i dopune postojećih deklaracija proizvoda, dat je rok do 31. maja 2022. godine, do kada se svi subjekti u poslovanju hranom moraju uskladiti sa ovim pravilnikom“, kažu za portal N1 u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Pravilnik, u članu 24, uređuje pravila deklarisanja proizvoda koji se dobijaju mešanjem pržene mlevene kafe sa prženom mlevenom zamenom za kafu.

Osnovna razlika kod označavanja zavisi od toga da li je sadržaj melevene kafe u konkretnom proizvodu veći, ili manji od 50 odsto.

„Kada je u proizvodu sadržaj pržene mlevene kafe veći od 50 odsto, tada se proizvod stavlja u promet pod nazivom ‘Proizvod na bazi kafe sa’ nakon čega se dodaje naziv zamene za kafu, na primer ‘Proizvod na bazi kafe sa mlevenim prženim ječmom’ ili ‘Proizvod na bazi kafe sa prženom mlevenom cikorijom’“, objašnjavaju u ministarstvu.

Ukoliko je u ovim proizvodima sadržaj kafe isti ili manji od 50 odsto, deklaracija tih proizvoda izgledaće drugačije.

„Tada se proizvod stavlja u promet pod nazivom ‘Proizvod na bazi’ nakon čega se dodaje naziv zamene za kafu, a nakog toga reči ‘sa kafom’ , na primer ‘Proizvod na bazi prženog mlevenog ječma sa kafom’ ili ‘Proizvod na bazi pržene mlevene cikorije sa kafom’“, navode u ministarstvu. Ovi nazivi navode se i na glavnom vidnom polju proizvoda.

Šta je zamena za kafu

Zamena za kafu je proizvod dobijen prženjem plodova i delova jestivih biljaka bogatih skrobom, šećerima i inulinom, definisano je Pravilnikom o kvalitetu sirove kafe, proizvoda od kafe, surogata kafe i srodnih proizvoda.

„Kuvanjem ili rastvaranjem u vodi tih proizvoda dobija se napitak. Kao sirovine za proizvodnju zamene za kafu upotrebljavaju se: ječam, raž, pšenica, ječmeni slad i slad drugih žitarica, cikorijino korenje, rogač, slanutak (naut), grašak, žir, neestrahovani rezanci šećerne repe, mahunarke i soja. Zamenama za kafu mogu se dodavati: šećer, skrobni sirup, melasa sa najmanje 50 odsto šećera, jestiva biljna ulja i drugi dodaci“, navodi se u pravilniku.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *