Hidroponsko gajenje borovnice

U proizvodnim zasadima borovnice u Republici Srbiji,  najviše je zastupljena sorta Djuk (Duke), a kao prateće sorte u zasadima sreću se Drejper (Draper), Hjuron (Huron), Patriot (Patriot), Nui (Nui) i Blukrop (Bluecrop). Iako kod nas manje gajena, sorta Blukrop (Bluecrop) je jedna od najraširenijih sorti u svetu, zbog izražene adaptivnosti na različite klimatske uslove.

Iako je većina proizvodnih zasada zasnovana u zemljištu, zapaža se i sve veće interesovanje za hidroponsko gajenje borovnice. U oba sistema gajenja biljke su zasađene u supstratnu smešu, koju čini kiseli treset i strugotina četinara u različitim odnosima, uz dodatak perlita ili kvarcnog peska.Povećana tražnja za plodovima borovnice na svetskom tržištu zasnovana je na svesti potrošača o hranljivim i lekovitim svojstvima ovog voća, što doprinosi njihovoj visokoj upotrebnoj vrednosti. Pored stimulativnog uticaja izvoznog tržišta i nedovoljno snabdevenog domaćeg tržišta, na povećano interesovanje za podizanjem visokointenzivnih zasada borovnice utiče i visoka veleprodajna cena proizvoda, koja iznosi do 5 eura po kg. Po rečima prof.dr Jasminke Milivojević, veoma je bitno da se prilikom podizanja zasada ali i kasnije, potraži stručna pomoć, inženjera poljoprivrede, jer samo tako tako, može se doći do dobrih rezultata.

,,Visokožbunasta borovnica ima širok spektar uspevanja u pogledu klimatskih i zemljišnih činilaca. Od klimatskih činilaca najveći uticaj imaju svetlost, toplota, voda i vlažnost vazduha. Sortama visokožbunaste borovnice odgovaraju umereno topla i umereno vlažna područja. Na razvitak ove voćne vrste povoljno utiče i blizina vodenih površina.
Gajenje borovnice u hidroponici kod nas je modifikovani sistem, u odnosu na onaj koji se primenjuje u inostranstvu. Podrazumeva gajenje biljke u saksiji, ili plastičnoj vreći u kojoj imamo tačno određenu supstratnu smešu, koja je mehanička potpora borovnici, odnosno u pitanju je inertni medijum, a hraniva se dodaju preko sistema za zalivanje, direktno dodavanjem hraniva ili folijarno preko lista. Ovaj sistem svakako ima svojih prednosti, ali je skuplji. ,, kaže Prof Milivojević

Karakteristično je što biljka nema nikakvog dodira sa zemljom. Vreća zapremine oko 22 litra zadrži treset i pregorelu borovu piljevinu . Do svake vreće je napravljen sistem zalivanja kap po kap, i preko tog sistema dolazi i prihrana za američku visokožbunastu borovnicu. Za ishranu borovnice koriste se vodotopiva N:P:K đubriva a količina primenjenog đubriva se određuje merenjem EC vodenog rastvora. Naravno mora se voditi računa i o pH-vrednosti kako rastvora tako i supstrata.

Borovnica zahteva vodu, te i kada se bira parcela na kojoj će se postaviti saksije sa biljkama u supstratu, osnovno je obezbediti najpre vodu. Svakog dana joj je potrebno između tri i četiri litra, pa čak i do šest litara po biljci, ada govorimo o tehnologiji hidroponskog uzgoja, to je posebna nepoznanica i proizvođačima je potrebna velika pomoć. Ova tehnologija omogućava kontrolisano gajenje. Biljci dajete ono šta joj treba, bez obzira kakav kvalitet zemlje je dostupan proizvođaču. Prednost je i što se osušene, izmrzle ili obolele biljke jednostavno izmeštaju iz zasada. Prva prednost hidroponskog uzgoja borovnice u saksijama je što proizvođač sam kontroliše uslove koje biljka zahteva. Presudan je sastav supstrata koji mora biti u tačno određenoj razmeri….
Uglavnom se koriste saksije bez dna od čepaste folije ili od folije na bazi polipropilena, različitih veličina. Prednost je što se pravljenjem mrežica ispod saksije biljka štiti od štetočina, pre svega krtica, koje fizički ne mogu da uđu tamo gde je biljka i da je oštete. U ovom načinu uzgoja olakšano je zalivanje i programiranje prihrane, čak i u nepovoljnim klimatskim uslovima. Gustina sadnje je veća, a biljka u saksijama zaštićena je od zemljišnih štetočina.

,, Jednostavno rečeno, u saksiji se kontrolišu uslovi koje borovnica zahteva. A ona traži pH od 4,2 do 4,8. To se postiže pravljenjem supstrata. Supstrat je kombinacija kisele strugotine, koja potiče od četinara i kiselog treseta. Odnos je 70 odsto strugotine i 30 odsto kiselog treseta, a može biti i 50:50, koji uglavnom uvozimo iz Litvanije i koji ima pH vrednost između 2,5 i 3,5. Tako se održava kiselost na nivou koji je potreban borovnici. Dodaju se kvarcni pesak ili perlit od 5 do 10 procenata. Perlit je sterilan i inertan materijal prema hranljivim rastvorima. Ima dobru propusnu moć za vodu i odlično zadržava vazduh oko korena biljke. U supstratu su i kokosova vlakna koja doprinose sigurnijoj proizvodnji.,,

Pored niza prednosti ovakvog sistema gajenja , jedina otežavajuća okolnost su visoka investiciona ulaganja .

,,Hidroponsko gajenje borovnice pruža brojne prednosti, kao što su: veći broj biljaka po jedinici površine (i do 5.500 sadnica po hektaru), bolja kontrola navodnjavanja i ishrane čak i u nepovoljnim klimatskim uslovima, i lakše sprovođenje svih agro- i pomo-tehničkih mera u zasadima.Gajenje borovnice u hidroponici kod nas je modifikovani sistem, u odnosu na onaj koji se primenjuje u inostranstvu. Podrazumeva gajenje biljke u saksiji, u kojoj imamo tačno određenu supstratnu smešu, koja je mehanička potpora borovnici, odnosno u pitanju je inertni medijum, a hraniva se dodaju preko sistema za zalivanje, direktno dodavanjem supstrata ili folijarno preko lista.,, ističe profesorka

Ova tehnologija omogućava kontrolisano gajenje. Biljci dajete ono šta joj treba, bez obzira kakav kvalitet zemlje je dostupan proizvođaču. Prednost je i što se osušene, izmrzle ili obolele biljke jednostavno izmeštaju iz zasada. Mana je što pored ionako velikih ulaganja, dodatni trošak su i saksije koje koštaju od 1,2 do 2 evra. Osnovna predpostavka ovog načina uzgoja borovnica je da se obezbede kontrolisani uslovi za uzgoj sadnica borovnice.

,, Ukoliko se koristi ovaj način sadnje u vreće od agrotekstila i saksije za sadnju borovnica stavlja se profesionalni supstrat za sadnju borovnica koji automatski predstavlja idealan ambijent za uzgoj borovnica, a samim tim se stiču i potpuno kontrolisani uslovi za uzgoj borovnice.Ukoliko se koristi ovaj način sadnje koristi se sistem za navodnjavanje pomoću kapljača  i na taj način svaka kap vode završava u sadnom mestu. Tako se izbegava rasipanje vode i obezbeđuje bolja iskorišćenost tog resursa. Količina vode koja se troši u ovom sistemu sadnje je na nivou od 1-3 litra po biljci/dan, ali se uvek sugeriše dizajniranje kapaciteta koji će moći da podrži i duplo veću količinu vode.,,

Struka kaže da se na ovaj način efikasno vrši i ishrana biljaka bez gubitaka, čime se postižu bolji rezultati pri uzgoju borovnica. Treba reći i to da se u pojedinim situacijama neophodno koristiti đubriva koja su veoma specifična, a samim tim i veoma skupa, i ako se koristi drugačiji sistem sadnje to automatski uzrokuje gubitke koji se dešavaju prilikom zalivanja.

,, Ovaj sistem sadnje omogućava da se na zadatoj površini postavi veći broj biljaka, čime se trošak na ime protivgradne mreže smanjuje na najmanju meru po sadnici, ali u isto vreme stvaraju uslovi da se u projektovanu rodnost uđe u neuporedivo kraćem periodu u odnosu na sadnju borovnica u zemlju. Sistemom sadnje borovnica u vreće od agrotekstila moguće je na 1ha staviti od 4.000 do 8.000 biljaka, s tim da se veliki broj uzgajivača odlučuje na 5.000 – 5.500 biljaka kako bi se što bolje iskoristile subvencije Republike Srbije.,,

U ovom sistemu sadnje se ide na ograničavanje prinosa borovnica po biljci iz razloga što se stavlja veći broj biljaka po 1ha. Ograničavanjem biljaka na prinos od oko 2 – 3kg po žbunu, što se projektuje u drugoj tj. trećoj godini od sadnje (to su treća i četvrda vegetacija) u situaciji smo da imamo 5.000 biljaka po ha projektovani prinos, što je na nivou 10 do 15t po ha.

Da bi se ostvarili navedeni rezultati potrebno je da se ceo process uradi kako treba i na vreme, od rezervacije sadnica, isporuke kvalitetnih sadnica borovnice određenih karakteristika, pravovremene sadnje, adekvatnog zalivanja, pravilne ishrane i zaštite, pa sve do berbe i skladištenja plodova u skladu sa standardima.

,,Ukoliko se vrši sadnja borovnica u vrećama od agrotekstila grančice sadnica borovnice će biti na visini od 50 – 150cm visine čime se olakšava proces rezidbe i samim tim rezidba je efikasija i jeftinija u odnosu na konvencionalan način sadnje. Treba imati u vidu da postoji više vrsta vreća od agrotekstila koje na izgled izgledaju slično ili isto. Razlike su u kvalitetu materijala, UV stabilizaciji korišćenih materijala, vodopropustivosti ili vodonepropustivosti zato opet konusltujte struku pre nogo kupite isti.Vreće od agrotekstila za sadnju borovnica se proizvode u tri boje – bela, zelena i crna, imaju UV stabilizaciju i vodopropusno dno po celoj površini.Imajući u vidu da su temperature u Srbiji poslednjih  godina u letnjim mesecima u porastu,  mora se izraziti uzdržanost po pitanju saksija od crne plastike koje pri tom nemaju UV stabilizaciju,  čime se vreće od agrotekstila samim tim nameću kao bolje i dugovečnije rešenje.,, ističe profesorka

Na terenu se može videti da su pojedini uzgajivači borovnica pravili bankove a onda ukopavali saksije za sadnju borovnica ili vreće od agrotekstila. Motivi, za ovakav pristup su različiti i odnose se na želju da biljke budu stabilnije, da ih vetar ne prevrne što se rešava sa držačima i žicom sa obe strane biljaka ali posledica ukopavanja je imala loš uticaj na biljke iz razloga što se tim postupkom, usporava drenaža pogotovu kod zemljišta koja su glinovita.

Rezidba borovnice se treba sprovoditi svake godine, počev od momenta sadnje biljaka. Kada grmovi borovnice dostignu adekvatnu veličinu, tada rezidba služi da poveća prinos i poboljša kvalitet ploda, kao i da reguliše željenu visinu i širinu grmova. Najbolje je prve dve godine ukloniti sve cvetne pupoljke sa biljaka borovnice za stimulisanje razvoja prirasta i korena.

,,Orezivanje mladih sadnica omogućava pravilno formiranje žbuna borovnice. Jedan žbun treba da ima od tri do pet glavnih grana koje nose rod. One se orezuju tako da celom svojom dužinom imaju dvogodišnje grane sa pupoljcima.Treba znati da jedan cvetni pupoljak ima 8-12 cvetova u grozdu (gronji), te jedna grančica sa četiri-pet takvih pupoljaka daje potencijal za 50-70 plodova po dva grama, što je 100-140 grama plodova.Po pravilu rezidba treba da je umerena i prilagođena rodnom potencijalu i stanju svakog žbuna ponaosob.Oštra rezidba borovnice se ne preporucuje, sem u slučajevima jače regeneracije i obnavljanja žbunova. Bujniji žbunovi daju krupnije plodove i veći prinos, te zbog toga treba slabije orezati. Veoma je bitno da prilikom rezidbe redovno vršimo i dezinfekciju alata kojim režemo.Značaj ove mere se ogleda u tome što se redovnom rezidbom reguliše provetravanje, prinos, kvalitet plodova i vreme sazrevanja. Letnja rezidba takođe ima svoj značaj,, saznajemo od sagovornice

Borovnica je osetljiva na mnoge insekte i bolesti. Mnoge od ovih štetočina mogu se kontrolisati, ili se njihova zastupljenost može svesti na minimum kroz adekvatnu negu i primenu agrotehničkih mera u zasadu. Održavanje ispravnog zadravstvenog statusa sadnica, snabdevenost vodom, kao i provetravanje i zaštita od korova, u cilju minimiziranja zastupljenosti domaćina bolesti, doprineće smanjenju uticaja bolesti i štetočina.

,,Suzbijanje štetočina lakše je ako je žbun proređeniji. Pritom, izbor otpornih sorti i adekvatna upotreba pesticida, u cilju zaustavljanja širenja pojave štetočine koja se suzbija, takođe pozitivno utiče na njenu zastupljenost. Međutim, kada se prilikom pregleda zasada utvrdi da će gubici u prinosima preći prihvatljive granice hemijski pesticidi pružaju najbolju zaštitu i zadovoljavaju potrebe svakog tržišta.Uverenja da je borovnica otporna na bolesti i štetočine, uz minimalnu zaštitu, u praksi je demantovana. Ova proizvodnja je vrlo skupa i rizična naročiti sa globalnim trgovanjem sadnica  sumnjivog kvaliteta, gde se greške ne praštaju,  Zbog svega iznetog borovničari naročito moraju biti budni od početka cvetanja do početka berbe. ,, ističe jedan od napriznatijih stručnjaka za borovnicu na Balkanu

Visokožbunasta borovnica postaje sve značajnija vrsta jagodastih voćaka u našoj zemlji,  uzimajući u obzir činjenicu da postoji veliko interesovanje za zasnivanjem novih i proširivanjem već postojećih zasada. Najveći broj podignutih zasada nalazi se u okolini Arilja, Užica, Bajine Bašte, Ljiga, Mladenovca, Aranđelovca, Topole, Kragujevca, Šapca, Loznice, Knjaževca i Vlasinskog jezera. Najviše je zasputpljena sorta Duke, i pored činjenice da smo prethodnih godina imali produkciju novih sorti, ali koje su ostale na nivou pratećih sorti, kao dopunske sorte i služe kao oprašivači sorti Duke.

Prema podacima iz 2012. godine gajenje visokožbunaste borovnice u Republici Srbiji se prostire  na površini od oko 200 ha, 2018. godine oko 1500 ha, a  prema podacima Ministrstva poljoprivrede  gajenje visokožbunaste borovnice u 2020. godini se  na površini od oko 1612 ha, sa izraženim daljim trendom povećanja proizvodnih površina. Jedan od pravih primera uzgoja na ovaj način nalazi se na plantažama ,,Gruža agrara,, u Balosavi kod Knića. S.C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *