Žitna pijavica najveće štete pravi od klasanja do mlečnog zrenja

Žitna pijavica može napraviti ogromne štete u proizvodnji pčenice ali i ostalih strnina. Odrasli insekti nagrizaju listove u vidu pruga, a larve se hrane samo gornjim slojem lišća što dovodi do pojave belih izduženih linija na plojki, tako da se lako prepoznaju na usevu. Kada i kako reagovati?

 Prezimljava odrastao insekt u skrovitim mestima(suva trava,lišće,osnova stnjike,slama). Imago se javlja kada temperature pređu 15°C kraj aprila,početak maja kada naseljavaju ovas i prolećni ječam,gde počinju sa ishranom. Oštećenja od imaga se jvaljaju u vidu traka širine 1mm.

Ženka polaže jaja u nizovima jedno ispod drugog na lice lista  sve do juna. Larve se pile nakon 10 dana i odmah oštećuju listove jer ne podnose glad. Tokom perioda ishrane prave karakteristična oštećenja koja smo ranije naveli u vidu linearnih perforacija. Posle obilne ishrane za 2-3 nedelje se povlači u zemljište na dubinu od nekoliko santimetara. Tu se u komorici pretvara u lutku. Stadijum traje oko 5-6 dana nakon čega se pojvaljuje novi imago.

Usled jačeg napada gornji sloj lista može biti potpuno uništen pa dolazi do sušenja. Na takav način prinos može biti znatno smanjen, pogotovo u sušnim uslovima.

Ispiljene larve su prljavo žute boje a jaja su ćilibarnožuta, veličine oko 1 mm. Ona su položena u nizovima na gornjoj strani lišća u grupicama. Telo larvi je prekriveno sluzastom sivo-crnom materijom. Kada odrastu, dostižu dužinu oko 8 mm, povlače se u zemljište gdje se pretvaraju u stadijum lutke. Prezimljavaju kao odrasli insekti u ostacima šupljih stabljika žita ili drugih korovskih biljaka na parcelama i u okolini. Mogu se naći i sasvim plitko ispod biljnih ostataka u zemljištu. Najveći broj imaga (odraslih insekata) pojavljuje se, u proleće, tokom aprila. Po parenju, ženke počinju da polažu jaja. Period polaganja jaja je veoma dug i zavisi od vremenskih uslova. Često traje do sredine juna kada se sreću i prvi odrasli insekti nove generacije.

Najveće štete čine larve. One napadaju gornji list, odnosno zastavičar iz kojeg se u najvećoj meri premeštaju „asimilati“ u zrno, te on značajno utiče na rod! Larve najveće štete prave najčešće od klasanja do mlečnog zrenja pšenice koja traje do kraja druge dekade juna.

Jedna od preventivnih mera je duboka jesenja obrada zemljišta, kojom se žitni balac unosi u dublje slojeve i tako se uništava. Prag suzbijanja je više od 25 ovih insekata po metru četvornom. Ali, prskanje se obavlja i ako želimo da onemogućimo da ženke odlože jaja na listove iz kojih će izaći larve.

„Preporučuje se suzbijati i njih i to ako je najmanje jedna po jednom ili dva lista zastavičara. Zaštitu treba koristiti i ako ih se iz jaja razvilo 20 do 30 odsto. Ali, naglašava da navedeni kriterijumi prvenstveno zavise od planiranog roda, vrste žitarica i osetljivosti sorte,, preporučuju savetodavci iz PSSS Kraljevo

Ako se očekuje prinos manji od pet tona po hektaru osnovno suzbijanje larvi se obavlja kada je 10 do 15 odsto njih izašlo iz jaja ili dve po zastavici. Ali, kod većih prinosa navodi da se sprovođenje suzbijanje preporučuje već kod prisutnosti od 0,5 do 1,5 po zastavičaru.

Hemijska zaštita se u slučaju pojave ove štetočine obavlja ciljano. Dakle, ako postoje žarišta ili oaze pojave larvi, onda se one suzbijaju samo na tim mestima, a ne na celoj površini što je ekološki prihvatljivije.

Bolesti koje se javljaju tokom vegetacije u proizvodnji strnih žita su jedan od činilaca koji utiču na konačni uspeh. čak i pri umerenom pritisku bolesti, kakav postoji svake godine, pepelnica, rđe, pegavosti lista i palež klasa značajno umanjuju kvalitet i obim prinosa. Bolesti strnih žita se mogu držati pod kontrolom primenom različitih mera (oplemenjivanje, agrotehnika) ali hemijske mere suzbijanja primenom fungicida su najčešće neophodne. Pojava bolesti na strnim žitima je redovna i često nepredvidiva. Ona u najvećoj meri zavisi od uslova u kojima se proizvodnja obavlja ali jedino fungicidi mogu obezbediti pouzdanu zaštitu.

Iz svih navedenih razloga, ratari koji uzgajaju pšenicu, ali i ostale strne žitarice poput ovsa i ječma trebalo obilaziti svoje useve u kritičnom razdoblju, odnosno u onome kada lema pravi štete. foto PIS / S.C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *