Treći dan 56. SAPS-A I 2. Savetovanja agronoma Srbije i Republike Srpske

Treći, a ujedno i poslednji dan 56. Savetovanja agronoma i poljoprivrednika Srbije i 2. Savetovanja agronoma Srbije i Republike Srpske započeo je predavanjem akademika Nove Pržulja na temu „Održivi razvoj i upravljanje prirodnim resursima u Republici Srpskoj“.

Održivi razvoj podrazumeva razvoj društva koji raspoloživim resursima zadovoljava ljudske potrebe, ne ugrožavajući prirodne sisteme i životnu sredinu, čime se osigurava dugoročno postojanje ljudskog društva i njegovog okruženja. Održivi razvoj zasnovan je na razumevanju povezanosti njegova tri glavna princiipa: princip ekološke održivosti, princip socijalne i kulturne održivosti i princip ekonomske održivosti, istakao je akademik Pržulj.

Predavanje „Korišćenje, uređenje i zaštita poljoprivrednog zemljišta“ održao je dr Tihomir Predić sa Poljoprivrednog Instituta Republika Srpska. Zemljište zajedno sa vodom i vazduhom čini tri osnovna prirodna resursa, ali za razliku od vode i vazduha, zemljište je jedini neobnovljivi resurs sa potencijalno brzom stopom degradacije i sa veoma sporim procesom formiranja. Za stvaranje 1cm zemljišta na krečnjačkoj podlozi potreban je period od 100 godina. Površine poljoprivrednog zemljišta su ograničene, kako u svetu tako i kod nas, i stalno se smanjuju prirodnom procesima i delovanjem čoveka, napomenuo je dr Predić.

Dr Željko Lakić sa Poljoprivrednog Instituta Republika Srpska održao je predavanje na temu „Vrste i kvalitet kabaste stočne hrane spremljene na porodičnim farmama u Republici Srpskoj“.

Prodaja mleka predstavlja značajan izvor prihoda za veliki broj porodičnih farmi, od ukupnih troškova proizvodnje mleka, više od 50 procenata otpada na troškove ishrane. Ekonomičnost proizvodnje u velikoj meri zavisi od načina ishrane i kvaliteta kabastih stočnih hraniva koje nam stoje na raspolaganju. Ukoliko je kvalitet kabastih hraniva lošijeg kvaliteta imamo veću potrebu za koncentrovanim hranivima, što utiče na cenu konačnog proizvoda, napomenuo je dr Lakić.

Predavanje „Produktivnost paradajza u uslovima redukovane ishrane uz primenu biostimulatora“ održala je prof. dr Vida Todorović sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banja Luci.

U mnogim državama poslednjih godina beleži se stagnacija ili opadanje prinosa poljoprivrednih biljaka, kao i velika varijabilnost u prinosima u zavisnosti od godine. Uzroci ovog variranja su nastali uglavnom zbog variranja klimatskih faktora, pojavom suša i porastom temperatura. Savremena poljoprivreda, a pre svega hortikultura, mora da osmisli i istraži nove puteve koje će omogućiti očuvanje prirodnih resursa i povećati produktivnost useva unutar ograničenog poljoprivrednog zemljišta. U intenzivnoj povrtarskoj proizvodnji visoki prinosi se ostvaruju upotrebom velikih količina mineralnih đubriva, intenzivnim navodnjavanjem i višekratnom primenom pesticida, napomenula je prof. Todorović.

Dr Branimir Nježić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banja Luci održao je predavanje na temu „ Fitoparazitne nematode krompira i mrkve“. Dr Nježić govorio je o simptomima koji loše utiču na gajenje krompira i predstavio istraživanja koja su vršena kako bi se utvrdila područja u Republici Srpskoj pogodna za gajenje krompira. U svom izlaganju istakao je značaj preventiva za suzbijanje nematoda.

Nakon kraće pauze usledila je panel diskusija na temu „Podsticanje inovacija i transfer znanja u razvoju održivih sistema poljoprivrede u Republici Srbiji i Republici Srpskoj“. Moderator diskusije bila je Dr Milica Đurić Jovičić, v.d. direktora Fonda za nauku Republike Srbije, a učesnici panel diskusije bili su prof. dr Viktor Nedović, direktor projekta akceleracija, inovacije i podsticanja rasta preduzetništva u Republici Srbiji, prof. dr Vojislav Trkulja sa Poljoprivrednog fakulteta Republike Srpske i dr Olivera Šimurina iz Instituta za prehrambene tehnologije Novi Sad. Nakon uvodnog obraćanja dr Milice Đuričić Jovičić iz Fonda za nauku i predstavljanja ove institucije, panelistima se prvi obratio prof. Nedović kao vođa timova koji se bave strategijom pametne specijalizacije i reformom Instituta u pogledu međunarodnog poslovanja. Prof. Nedović izneo je stavove o „hrani za budućnost“ kao i razvojnim potencijalima ove oblasti. Prema rečima govornika, ova tema je u velikoj meri bazirana upravo na izuzetnosti naučnih rezultata. Takođe, ovaj pojam oslikava potrebu saradnje države, poljoprivrede i privrede u oblasti u kojoj nauka postiže rezultat. Upravo „hrana za budućnost“ predstavlja centralni stub primene i razvoja strategije visokotehnološke privrede, naglasio je prof. Nedović.

Sledeća po redu panel diskusija održana je na temu „Mladi i poljoprivreda: osnaživanje i podrška mladim poljoprivrednicima – da mladi ostanu da rade i ožive selo“. Moderator je bio Branislav Gulan.

Učesnici panel diskusije bili su doc. dr Vuk Radojević, Milan Bulajić i Miloš Nikšićanin iz Udruženja mladih poljoprivrednika. Postoje razni modeli i načini stimulisanja mladih da ostanu na selu i time daju svoj doprinos u razvoju poljoprivrede. Prosečna starost nosioca poljoprivrednog gazdinstva u Republici Srbiji je oko 62 godine. Republika Srbija je prepoznala potrebu za podrškom mladih poljoprivrednika i od 2017. godine se aktivno sprovode mere podrške kroz startup programe za osnivanje novih gazdinstava i pruža finansijska podrška za zasnivanje agrobiznisa, naglasio je doc. dr Vuk Radojević.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *