Sve je više primera da vlasnici zemljišta ne žele da potpišu ugovor sa zakupcima, ali ipak uzimaju subvencije koje im ne pripadaju. Novi propisi to jasno zabranjuju – pravo na subvenciju ima samo onaj ko obrađuje zemlju.
Poljoprivrednici koji ne obrađuju sopstvenu zemlju neće imati pravo na subvencije, predviđa uredba kojom se državna podrška po hektaru usmerava isključivo onima koji su aktivni u poljoprivrednoj proizvodnji. Vlasnici koji daju zemlju u zakup, ali ne potpisuju ugovor sa zakupcem, takođe gube pravo na subvencije.
I dok poljoprivrednici ne spore da ima zloupotreba koje treba sankcionisati, sve je više zahteva da se problem reši sistemski – kako bi pomoć zaista stizala onima koji proizvode hranu.
”Subvencije mora da dobije onaj ko obrađuje parcelu, bez obzira na to ko je njen vlasnik“, poručuju iz više udruženja poljoprivrednika, među kojima su Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije i udruženje Stig. Ova udruženja pokrenula su akciju ”Prijavi vlasnika zemlje koji neće da ti da ugovor“, kroz koju pozivaju zakupce da se udruže, prijave neregularnosti i javno objave imena vlasnika koji odbijaju da potpišu ugovore. Svo koji znaju vlasnike zemljišta koji ne žele da potpišu ugovore a primaju subvencije mogu te podatke da pošalju na mejl adresu Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije: izops2022@gmail.com.
Zloupotreba budžetskih sredstava
Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, na kojem je Inicijativa dugo insistirala, jasno propisuje da subvencije pripadaju samo onome ko zaista obrađuje zemlju. Ukoliko novac dobiju vlasnici koji je ne obrađuju, reč je o zloupotrebi budžetskih sredstava, a sredstva moraju biti vraćena.
”Problem je eskalirao kada su subvencije narasle na 300 evra po hektaru. Dok je bilo 4.000 dinara – niko se nije previše interesovao“, objašnjava Jugoslav Krčedinac, ratar iz Crepaje. Kako kaže, mnogi vlasnici odbijaju da potpišu ugovore o zakupu i dozvole njihovu overu i prijavu u eAgrar sistem. ”Obrađujem 100 jutara, a 80 je u zakupu. Odustao sam od dela zemljišta jer nisam želeo da delim subvencije sa vlasnicima“.
Dodaje da bi država mogla lako da stane na put zloupotrebama. ”Inspekcija bi brzo dokazala ko zaista obrađuje zemlju – samo kad bi radila svoj posao.“
Udruženja očekuju da država hitno uvede kontrole
Ovakve situacije nisu ograničene samo na Vojvodinu, već su prisutne širom Srbije, a naročito su izražene u požarevačkom kraju i u Šumadiji. Udruženje Stig je 2023. godine upozorilo da mnoge oranice ne mogu da se prijave u Registar poljoprivrednih gazdinstava zbog nerešenih imovinskih odnosa – zemlja se vodi na preminule osobe ili na vlasnike koji žive u inostranstvu. Kao privremeno rešenje, predložili su da zakupci pod krivičnom i materijalnom odgovornošću izjave da obrađuju konkretne parcele.
”Vlasnici zemljišta nemaju nikakvu zakonsku obavezu, niti motiv da sa zakupcima potpišu ugovor. Država ih ne proverava, a uzimaju subvencije za zemlju koju ne obrađuju. To je protivzakonito“, upozorava Nedeljko Savić, predsednik udruženja Stig iz Požarevca.
Udruženja očekuju da država hitno uvede kontrole i omogući fer raspodelu subvencija – onima koji na zemlji zaista rade.