Problemi voćara evidentno veliki – venturija prednjači

Voćarska Srbija ovu godinu neće izneti kako su očekivali stručnjaci ali ni voćari, kako zbog klimatskih problema i evidentno znatno manjeg roda tako i cena koje ne obećavaju. Gotovo u svim voćnim vrstama dolazi do razvoja bolesti i štetočina, a problem je što voćari ne mogu adekvatno da zaštite svoje zasade, budući da kiša svakodnevno pada.Na terenu proveravamo stanje a naš sagovornik je Vladimir Kostić iz PSSS Kraljevo

Osim na prve plodove, nestabilno vreme negativno utiče i na voće koje se tek razvija. Čak i voće koje je zdravo je lošijeg kvaliteta nego prethodnih godina. Tokom juna meseca svega par dana je bilo bez padavaina. U berbu se ulazi kasnije ajedino što je za sada ,,opstalo,, jesu šljive i to ne na svim lokalitetima i jabuke. Međutim u većini zasada stanje nije dobro.

,, Evo posle tri nedelje bezmalo neprekidnih padavina nekoliko lepih dana voćari su iskoristili da uđu u voćnjake I odrade u potpunosti tretmane onako kako treba. Voćari su zaita uradili sve što je do njih. Dešavalo se da odrade tretman I da posle sat dva budu padavine. U takvim uslovima bilo je zaista teško raditi. Generalno godina neće biti naklonjena voćarima. Ovde smo obišli nekoliko zasada u voćarskim selima, videli ste i sami da je šaroliko stanje. Posle kiše i hladnih dana visoke temperature i velika vlažnost su idealni uslovi za stvaranje bolete i štetočina.Moja preporuka je da se rade i blok tretmani.,,

Kostić kaže da voćari moraju obratiti pažnju i u zasadima koji neće dati rod jer ukoliko izostavimo tretmane imaćemo više problema u narednoj godini.

,,Puno toga je pratilo voćne zasade od početka sezone. Imali smo kasni mraz, u nekoliko navrata olujno nevreme i neprestane kiše. Videli smo na više lokacija da je velika prisutnost moniloza na voću, naročito višnji. Ona je svoj danak uzela, sada raditi tretmane je prosto nemoguće ali je preporuka da sve spržene grane orežemo i uklonimo sa parcela i tada uradimo čisto dezinfekciju. Ukoliko obolele grane ostanu na stablu moniloza će se širiti i dalje. Od štetočina, naravno sa lepim vremenom dolaze druga i treća generacija kako biljnih vaši tako i ostalih štetočina  i nikako ne smemo dopustiti prenamnožavanje. Ono na šta bih posebno sugerisao voćarima je da obrate pažnju na venturiju koja je prilično prisutna ove godine. Bolest se intenzivno javlja u uslovima vlažnog i prohladnog proleća i leta, a može biti bez značaja u uslovima suve i tople klime.,, nastavlja naš sagovornik

  Opisana je prvi put u Švedskoj još 1819. godine. Venturia inaequalis zapažena je u Evropi istovremeno sa početkom komercijalnog gajenja jabuke. Čađava pegavost lista i krastavos ploda jabuke je rasprostranjena u celom svetu gde god se gaji jabuka Prisutna je i u našoj zemlji i bez sumnje, predstavlja najzančajnijeg parazita jabuke. Redovno se javlja, prisutna je u svakom voćnjaku, a verovatno i na svakom stablu jabuke. U našim uslovima gajenja hemijska zaštita je neophodna da bi se obezbedio prinos.

,,Prvi simptomi se javljaju na čašičnim listićima, cvetnoj loži i peteljci cveta. Oni su u vidu tamnozelenih somatskih pega. Po pravilu, cvetovizaraženi u ovoj fazi sasušuju se i otpadaju. Ako je voćka obilno cvetala ovaj tip oboljenja ne mora biti mnogo štetan. Posle cvetanja zaraza se javlja na lišću u neposrednoj cveta. Na listićima koji se javljaju iz pupoljaka pege su uglavnom na licu. To su krupne, mrko zelene pege koje se uvećavaju. Na plodovima zaraza može nastati od zametanja pa do berbe. Prve zaraze se javljaju na plodu u bliziničašičnih udubljenja. Uvećanjem ploda uvećavaju se i pege, koje mou ostati pojedinačne ili se spajaju i formiraju velike kraste. Ispod njih tkivo prestaje da raste, što dovodi do nepravilnog razvića i pojave pukotina. Kroz pukotine prodiru drugi mikoroorganizmi.,,

  Razvija se na svim zeljastim delovima biljke, a najzančajnija je na plodovima i lišću. Na mladarima je bolest bez većeg značaja. Pri ranoj i jačoj zarazi lista dolazi do deformacije, kržljanja, uvijanja i opadanja lista pre vremena, već u julu i avgustu. Mlado liće je podložno zarazi i sa lica i naličija, dok na starijem lišću kutikula s lica postaje otporna, dok naličije ostaje osetljivo

,,U slučaju kasnijih zaraza, mrkozelene pege imaju kružni oblik i retko zahvataju veću površinu.Prostiranje ovih pega biva zaustavljeno ponekad obrazovanjem sloja plute ispod zaraženog mesta. Tkivo se sasušuje i ispupči, a ponekad otpada. Na plodovima zaraženim pred zrenje pege su sitnije, gotovo ne primetne, ali u skladištu nastavljaju sa razvojem i daju kraste.Zbog toga se smatra jednom od ekonomski najvećih neprijatelja u proizvodnji jabuke.,, ističe Kostić

  Osnovna mere suzbijanja je hemijska mera. Za uspešnu zaštitu mora se temeljno isprskati biljka pre i odmah posle kiše, od vremena otvaranja pupoljaka pa sve dok se sve askospore ne izbace iz peritecija. Ako se spreče primarne zaraze askosporama, biće manja potreba za zaštitom u toku vegetacije.

 ,, Patogen prezimljava u opalom lišću. Peritecije se počinju formirati tokom jeseni i zime. Optimalana temeperatura za početak formiranja je od 8-12 C. Kada parazit ostvari zarazu ploda ili lista, više ne zavisi od spoljne vlažnosti, jer vodu dobija iz tkiva domaćina. Međutim, dalji razvoj je zavistan od temperature. Na primer, na temperaturi od 20-24 C od ostvarene infekcije do formiranja pega prođe 8-12 dana, a na 7 C inkubacija traje 17 dana. Zbog svega navedenog hemijske mere zaštite su neophodne inače ćemo imati plod koji niko ne želi da kupi.,, zaključuje Vladimir Kostić

  Interesantan je i podatak da je recimo u vreme procvata hemijske zaštite jabuke, sedamdesetih godina prošlog veka kod nas, u nekim državnim voćnacima vršeno je i do 32 tretiranja jabuke tokom vegetacije. Većina tih tretmana je bilo protiv Venturije.Na žalost na ovako kišnoj godini sa puno ostvarenih infekcija uz dodate štetočine broj tretmana se neće smanjivati uz rizik krajnje dobiti.

 Venturia inaequalis je štetna naravno i u drugim zemljama. Njen značaj se ogleda u količini fungicida korišćenih za zaštitu jabuke, pa tako u severoistčnom delu SAD-a oko 50% svih utrošenih fungicida, otpada na zaštitu jabuke upravo od ovog patogena. Sonja Cvetković

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *