Pola veka u službi zdravlja životinja, ljudi i očuvanja biodiverziteta

34. Savetovanje DEZINFEKCIJA, DEZINSEKCIJA I  DERATIZACIJA – Jedan svet jedno zdravlje,, održano je u Vrnjačkoj Banji od 8. do 11. juna. Teme koje su okupirale ovogodišnji skup bile su šaroluke ali svakako u službi zdravlja ljudi, životinja i naše biosphere. Kao i do sada organizatori ovog izuzetno značajnog skupa bili su Srpsko veterinarsko društvo. Sekcija za DDD, Katedra za zoohigijenu i Fakultet veterinarske medicije, Univerziteta u Beogradu a pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.

   Preko trideset naučnih radova i ponuđenih rešenja svakako ulivaju nadu da ćemo se kako tako izboriti sa problemima koji prate današnje čovečanstvo u održivosti zdravlja i zdrave hrane. Treba napomenuti i da sekcija DDD ove godine obeležava pola veka postojanja, te su ovom prilikom za doprinos radu uručene i prigodne plakete.

,,   Naša sekcija je multidisciplinarna organizacija, a to znači kada štitimo zdravlje životinja, pored toga mi štitimo i zdravlje ljudi, jer ima bolesti koje se zovu zoonoze, koje se sa životinja prenose na ljude. Te bolesti prenose insekti, ektoparaziti, tu su i mikroorganizmi koji takođe mogu da se prenesu sa životinja na ljude tako da sekcija ima i biologe, one koji su završili visoku sanitarnu školu, poljoprivrednih stručnjaka. Zbog svega toga moto sekcije ,,Jedan svet, jedno zdravlje,, opravdava postojanje svih naših zanimanja I radova sa kojima doprinosimo da na terenu imamo što manje problema koji narušavaju zdravlje životinja, pa samim tim I zdravlje ljudi.,, kaže  Prof. dr Ljiljana Janković, predsednik Sekcije DDD 

 Deo radova odnosio se na ispitivanja efikasnosti novih aktivnih materija, njihovih formulacija kao i uvođenja novih metoda rada korišćenjem savremenih aparata za njihovu primenu, a deo radova odnosi se na slobodne teme vezane za naučnu oblast zoohigijene.

,, Ovaj skup se bavi i efikašnošću novih preparata, jer neki insekti vremenom postaju rezistentni, tako da nauka radi na novim dostignućima koji mogu da rešavaju te problem. Skup se bavi i ekologijom i zaštitom životne sredine. Šta se radi sa zaostalim hemikalijama, sa ambalažom…Deo radova se uvek odnosi i na naš predmet zoohigijena, to je higijena, smeštaj i držanje životinja, jer sve to utiče ne samo na kvalitet mesa, mleka i ostalih produkata već i na pojavu određenih parazita. Da bi jedan preparat ili bilo koje rešenje bilo dostuno za široku prevenciju, lečenje ili suzbijanje zaraze, insekata, štetočina, potrebno je puno rada, istraživanja prvo u laboratoriji, zatim u probnoj proveri a taj process traje od 10-15 godina. Dakle široka oblast koja treba da doprinese sveobuhvatno kvalitetu života i zdravlja na planeti.,, pojašnjava Prof. dr Ljiljana Janković

 Objedinjavajući rad stručnjaka različitog profila veterinara, lekara, biologa, agronoma i drugih, proteklih godina  ova Sekcija postaje značajna stručna multidisciplinarna organizacija, dajući zavidne rezultate na polju očuvanja životne sredine,  kao i veliki doprinos veterinarskoj struci, a svakako i očuvanju ugleda veterinarske nauke i njenih sledbenika.Fakultet veterinarske medicine zbog svega iznetog, kvalitetno obučava kadar koji će se uspešno nositi sa problemima.

,, Pedeseto savetovanje je stvarno veliki jubilej. Sekcija za DDD Srpskog veterinarskog društva uz pomož Fakulteta veterinarske medicine održava ova savetovanja koja nosi već duži niz godina podnaslov ,,Jedno zdravlje,,. To jedno zdravlje, je koncept koji u Srbiji ali i svetu podržava u smislu zadovoljenja svih higijenskih, kvalitetnih i drugih potreba za održavanje normalnog života građana. Ovakvim savetovanjima dolazimo do novih naučnih saznanja i dostignuća u vetrinarskoj medicine koja nam služe za poboljšanje života naših građana. Naravno Fakultet veterinarske medicine školujući svoje studente trudi se da u okviru svojih akamedskih studija edukuje kvalitetan kadar koji će moći da odgovori svim zadacima na terenu ali i laboratorijama. Imamo veći broj predmeta koji su posvećeni kako higijeni namirnica animalnog porekla tako i DDD, odnosno zoohigijeni u uslovima obitavanja i boravka životinja i na taj način edukujemo naše vererinare da sutra odlaskom na teren, odlaskom u Institucije da budu spremni u svakom trenutku da na najbolji mogući način odgovore svakom izazovu i na najvišem nivou izvrše zadatke. Posle završenih studija integrisane, specijalističke i doktorske akademske studije na Fakultetu veterinarske medicine, naši studenti mogu da obavljaju različite poslove koji podrazumevaju rad u veterinarskim ambulantama, stanicama, klinikama i bolnicama, u kojima se brinu o zdravstvenom stanju životinja, zatim poslove koji se odnose na bezbednost namirnica animalnog porekla, u farmaceutskim kompanijama, osiguravajućim društvima, odnosno mogu se baviti poslovima koji se tiču upravnog veterinarstva. Neki od njih svoju karijeru mogu da provedu u različitim dijagnostičkim laboratorijama, kao na primer u naučnim i specijalističkim veterinarskim institutima.Tokom studiranja posebna pažnja se poklanja praktičnom radu studenata na svim vidovima studija. Studenti na specijalističkim i doktorskim akademskim studijama već postojeća teorijska i praktična znanja koja su stekli tokom pohađanja integrisanih akademskih studija dodatno usavršavaju.,, ističe sa ponosom Prof. Milorad Milirović dekan Fakulteta veterinarske medicine

  Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (DDD) je skup mera i metoda za suzbijanjem i uništavnja organizama koji mogu biti prenosioci zaraznih bolesti, ili njihovi rezervoari, izazvači alergijske reakcije, imati toksično delovanje ili su na drugi način štetni po zdravlje čoveka i njegovu okolinu. Glavni cilj svih mera je smanjiti populaciju štetnih organizama, štetočina, insekata i virusa ili bakterija koji vrebaju u našem okruženju kako životnom tako random ili prirodnom.

,, Svakako da smo svedoci stalnih izazova koji su postavljeni pred nauku. Većina su lako rešiva ukoliko imamo ozbiljan pristup preventivnih radnji na objektima bilo koje namene, da li govorimo o stambenim, poslovim, opštim dobrima. Zoohigijena i sve mere predostrožnosti u mnogome olakšavaju da se potencijalno veći problem predupredi.Mi imamo vrlo kvalitetan kadar,obučen kadar koji može da odgovori svim zadacima ali kažem da nauka mora da sarađuje sa praksom i da svi zajedno moramo čuvati zdravlje životinja i našeg okruženja, radnog i ekološkog jer samo na taj način možemo da očuvamo i naše zdravlje.Ovakvi događaji nama služe da razmenimo iskustva, saznamo novine podelimo dobre rezultate, jer nauka I tehnologije mogu da napreduju samo stalnim inovacijama ,, naglašava profesorka Janković

 DDD se sprovodi bezmalo u svim objektima za proizvodnju skladištenje i promet životnih namirnica, poslovnim objektima, ugostiteljskim i trgovinskim objektima, školama i dečijim ustanovama, zdravstvenim ustanovama, stambenim jedinicama, prevoznim sredstvima, javnim površinama, parkovima svuda gde mogu biti opasnost.Preventiva je ipak nešto što možemo učiniti sami, jednostavnim biosigurnosnim merama tvrdi Dr Mišo Kolarević, director Verinarskog specijalističkog Instituta Kraljevo i predsednik Veterinarske komore Srbije

,, Mi ako Institut radimo na svim poslovima koji se tiču DDD , ali radimo preventive i naučne radove u svim oblastima koje ditiču zdravlje životija, samim tim i ljudi. Ono što nas muči jeste što vrlo često angažujemo neke resurse da bi smo se bavili epilogom, a epilog je već bolest koja se pojavila i to najčešće zbog nekih postupaka neodgovornosti i neshvatanja značaja pojedinih bolesti. Tu pre svega mislim na afričku kugu svinja. Ja sam više puta naglašavao da su resursi veterinarske službe, kada je ta bolest u pitanju jako ograničena. Nemamo specifičnu terapiju i nemamo vakcinu. Govorili smo i videli smo kako to izgleda kada smo imali ,,koronu,, kada su ljudi obolevali a nema vakcine. Videli smo i sada nedavnim slučajevima na farmama na kojima su obolele životinje od svinjske kuge gde je morala da se izvrši eutanazija istih. Sve dakle padne na biosigurnosne mere koje opet treba da sprovedu sami vlasnici na svojim farmama. Mi možemo reći da postoje velike komercijalne farme koje zaista imaju biosigurnosne mere na izvanrednom nivu ali ono što je problem jesu mala poljoprivredna gazdinstva gde su te mere na jako lošem nivou ili ih najčešće nema. Na žalost ponavljam, reaguje se na posledice, koje se lako mogu predudrediti preventivom.,,

Bez obzira da li koristili repelentna sredstva , klasične isekticide ili Biološke metode svedoci smo mutiranja štetočina I bolesti I to vrlo često prekomernom ili stalnom uporebom pojedinih sredstava.Zbog toga se sve češće pominju eko sredstva i prirodni metali.

,,  S obzirom da se nano materijalo koriste u jako niskim koncentracijama koje se meri u ppemima mislim da je to jedan novi pravac u veterinraskoj medicini koji može doživeti svoju punu aplikaciju pre svega sa aspekta dobrog dejstva I sa druge strane sa aspekta naše težnje da nađemo neke alternative antibioticima. Sigurno vam je poznato da je rezistencija na određene antibiotike danas jako veliki problem u svetu po zdravlje čovečanstva. S obzirom da smo mi veterinary zaduženi ne samo za zdravlje životinja već moramo da vodimo računa I o zdravlju ljudi, smatram da nove tehnologije I pre svega novi dezinficijenci na bazi nano materijala, odnosno na bazi nano srebro mogu biti jedan od izbora za uspešno rešenje problema koji su trenutno prisutni.,, izneo je u svom radu Prof. dr Milutin Đorđević, potpredsenik  Sekcije DDD 

  Svakako veoma značajnu ulogu u radu i razvoju sekcije dali su i proizvođači, i distributeri sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, koji su nalazili i nalaze interes da ove skupove iskoriste za prezentaciju svojih proizvoda i da finansijski pomognu rad sekcije i održavanje savetovanja. Domaća industrija nije toliko brojna I velika ali svakako može odgovoriti svim postavljenim zadacima, pohvalno je izrazio i Nenad Budimović iz PKS, dodajući da moramo više raditi na ,, ekološkim,, izvorima rešavanja problema

,,Ja mislim da u Srbiji ima dosta proizvođača koji su relavantni, ima dosta distributera, zastupnika i tako dalje. Naravno da je i u ovom segment Evropa otišla dalje pa s utu sve više preparati da ih nazovemo organski, odnosno oni koji su biorazgradivi. Mi moramo paralelno da vodimo rašuna i o zaštiti životne sredine. Sve to što se primenjuje u štalam, na životinjama u oborima, sve to na neki način postane otpad  i moramo zaista da vodimo računa o daljim tokovima istog. Mislim da je domaća industrija vrlo informisana i kroz rad veterinara i veterinraske struke naročito tako da je primena tih preparata dobra. Nama predstavlja izazov i problem da kažem ta mala gazdinstva sa malim brojem životinja  a koja su u lancu zaraznih bolesti, koji mogu da budu vektori. To je ta poenta price i da onaj sa 30 i 50grla u turnusu mora da ima apsolutno iste biosigurnosne mere i higijenu kao i onaj koji na farmi ima desetine hiljada. Ozbiljnost preventive uvek umanjuje ozbiljnost zaraze.,,

 Teme koje su bile u fokusu ovogodišnjeg skupa

Mogućnost primene nano srebra u dezinfekciji  Dekontaminacija stanovništva biocidom nove generacije.Mere i postupci u suzbijanju zarazne bolesti afrička kuga Kontrola higijene površina u industriji hrane,Dezinfekciono delovanje UV lampi, Mehanizam otpornosti mikroorganizama na dezinfekciona sredstva, Uloga i značaj dezinfekcije u prevenciji parvovirusa u odgajivačnicama pasa, Higijena na pčelinjaku, Morfološka identifikacija odraslih formi komaraca prikupljenih tokom monitoringa virusa groznice Zapadnog Nila u 2022. godini na teritoriji koju pokriva veterinarski specijalistički institut Kraljevo,Detekcija virusa Zapadnog Nila u populacijama komaraca na teritoriji Republike Srbije, 2013.-2022. God,Groblja u urbanoj sredini kao žarišta invazivne vrste komarca Aedes albopictus (skuse, 1894,Suzbijanje larvi komaraca20. Iskustva u suzbijanju insekata iz porodice smrdibuba (Pentatomidea) na bazi aktivne materije Etofenproks-a, Smrdibube i primena novih prirodnih preparata za njihovo suzbijanje Kontrola vaši (Phthiraptera) i njihov značaj za zdravlje ljudi i životinja, Insekticidi, neželjeni efekti i uticaj na životna sredinu, Pregled upotrebe PoPs pesticida, sa akcentom na sadržaj DDT u mleku,25. Prošlost, sadašnjost i budućnost deratizacije,Efikasnost vitamina D3 kao rodenticide, Lekovito i začinsko bilje u kontroli parazita životinja i ljudi, Biocidi i globalne klimatske promene.

 Do narednog skupa predstoji na desetine edukacija, skupova, razneme znanja i iskustva i pre svega puno rada na novim rešenjima. Njihov zadatak je ozbiljan i težak, visokorizičan ali i lep jer u suštini služi očuvanju čovečanstva i zdravlja. Naš jedini zadatak je da poštujemo pravila koje predloži struka. Ukoliko to nismo u stanju predstoji rizik od skupog lečenja ali na žalost velikih gubitaka. Ko ne zna, nije sramota da pita! Sonja Cvetković 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *