U prisustvu predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, predstavnika poljoprivrednih savetodavnih i stručnih službi i velikog broja poljoprivrednih proizvođača i stručnjaka iz Republike Srbije i Republike Srpske na Zlatiboru je svečano otvoreno 59. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije i 5. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske.

U ime ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije dr Aleksandra Martinovića, na skupu se obratio državni sekretar Bratislav Ćirković, koji je poručio da edukacija poljoprivrednih proizvođača i primena savremenih tehnologija igraju važnu ulogu u podizanju konkurentnosti domaće poljoprivrede.
Govoreći o merama ruralnog razvoja, koje predstavljaju važan instrument za unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima i održivi ekonomski razvoj, Ćirković je naveo da poljoprivredne savetodavne i stručne službe pružaju značajnu direktnu podršku poljoprivrednicima da bolje primene ove mere.
– Sprovođenjem novih agrotehničkih mera stvaraju se uslovi za održivi razvoj ruralnih zajednica. U njihovoj primeni poljoprivrednicima pomažu upravo poljoprivredne savetodavne i stručne službe širom Srbije, i to kroz obuke, konsultacije i savetovanje. Iz godine u godinu dolazi do povećanja broja savetodavaca, što predstavlja važan korak u jačanju kapaciteta ovih službi, a što je predviđeno i Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja, kako bi se obezbedila efikasnija podrška ruralnim područjima – istakao je Ćirković.
On je naglasio da kontinuiranim ulaganjem u modernizaciju poljoprivrede, razvoj prerađivačkih kapaciteta, poboljšanje infrastrukture u ruralnim područjima, kao i podsticanjem poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednih gazdinstava i pružanjem podrške malim i srednjim preduzećima u ruralnim sredinama, država Srbija nastoji da podstakne ekonomski rast, očuva prirodne resurse i poboljša kvalitet života stanovnika ruralnih sredina, čime se gradi osnova za sveukupan dugoročan i održiv napredak. Dodao je da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastaviti da radi u interesu srpskih poljoprivrednika, te da će, osim finansijske podrške u vidu rekordnog agrarnog budžeta, nastaviti da im pomaže i u prevazilaženju svih izazova sa kojima se suočavaju u ovoj grani privrede.

Svečanom otvaranju prisustvovali su i savetnik predsednika Republike Srbije za poljoprivredu prof. dr Dragan Glamočić i savetnik predsednika Vlade Republike Srbije za poljoprivredu Danilo Golubović. Pored državnog sekretara Ćirkovića, ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije na događaju su bili i pomoćnik ministra Aleksandar Bogićević i šef odseka za savetodavstvo u Sektoru za ruralni razvoj Veljko Đorđević.
U okviru savetovanja agronoma i poljoprivrednika Republike Srbije i Republike Srpske, u naredna četiri dana biće organizovan veliki broj korisnih diskusija i radionica. Stručnjaci i poljoprivredni proizvođači iz Srbije i Srpske imaće priliku da razmene iskustva i razgovaraju o novinama u agraru i budućnosti poljoprivrede u regionu.
Program 59. Savetovanja agronoma i poljoprivrednika Srbije i 5. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske započet je predavanjima po pozivu, počevši sa prezentacijom prof. dr Dragane Latković, v.d. direktora Instituta za ratarstvo i povratrstvo, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju na temu “Institut u novim ekonomskim i klimatskim prilikama – od izazova do liderstva – Institut kao čvrst most između tradicije i poljoprivredne budućnosti”. Prof. dr Latković istakla da se poljoprivreda poslednjih godina suočavala sa klimatskim promenama, kao i ekonomskim promenama na tržištu, odnosno porastom cena svih inputa. Broj poljoprivrednih gazdinstava od 2012. do 2024. godine pao za oko 20%. Iako je konkurencija sve veća, Institut za ratarstvo i povrtarstvo teži da nađe rešenja za sve izazove i proizvodi sorte i hibride koji će poljoprivrednim proizvođačima doneti visoke i stabilne prinose.

Dr Sonja Gvozdenac iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo održala je prezentaciju na temu “Zaštita semena i merkantilnog zrna od skladišnih štetočina: Izazovi i perspektive”. Dr GVozdenac istakla je da 49 miliona ljudi u 43 zemlje širom sveta je u opasnosti od gladi, te je održiva poljoprivreda veoma važan segment, a Institut kao Institut od nacionalnog značaja ima veoma važnu ulogu u obezbeđivanju prehrambene sigurnosti. Glavni preduslov za uspešnu poljoprivrednu proizvodnju je kvalitetno seme. Međutim, mnogi zanemaruju posležetveni period, a skladištenje semena je veoma bitno. Pravilno skladištenje semena obezbeđuje bezbednost hrane, ekonomsku stabilnost, održivost životne sredine ali i zdravlje životinja i ljudi.
Nakon predavanja po pozivu usledila je panel diskusija na temu “Budućnost održive poljoprivrede u Republici Srbiji: Inovacije i budući trendovi” čiji je moderator bila prof. dr Dragana Miladinović iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. Učesnici panel diskusije su bili prof. dr Jegor Miladinović, naučni savetnik iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, Vlado Đoković iz Uprave za zaštitu bilja pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodopriverde, mr Đorđe Mišković, izvršni direktor kompanije KITE, Mirjana Lalošević, ispred kompanije Dunav soja, Milica Lambeta, poljoprivrednica iz Gajedobre i Dragan Gavrilović, poljoprivrednik iz Čente. Tokom panela učesnici su diskutovali o tome kako se inovacije i sva nova rešenja mogu uvesti u poljoprivrednu proizvodnju, kako se to rešava na imanjima širom naše zemlje. Takođe, diskutovalo se o inovativnim rešenjima koja poljoprivredni proizvođači primenju i kako ona utiču na prinose i prihode i koji su pogledi u budućnost održive poljoprivrede.

U popodnevnom programu prvog dana Savetovanja održana je panel diskusija na temu “Most između nauke i prakse” čiji je moderator bio Stevan Davidović. Učesnici panel diskusije su bili Aleksandar Bogićević, v.d. pomoćnika ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, prof. dr Dragana Latković, v.d. direktora Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, dr Jasmina Filipović, direktorka PSSS Jagodine, Vladica Gavrilović, samostalni stručni saradnik za ratarstvo iz PSSS Negotina i Jan Petrik, poljoprivredni proizvođač iz Kisača. Tokom panela diskutovali učesnici su diskutovali o transferu znanja institucija prema poljoprivrednim proizvođačima, kako Instituta za ratarstvo i povratrstva tako i poljoprivrednih savetodavnih stručnih službi. Sva predavanja i panel diskusije možete pogledati na sledećem linku.