OPREZ U PONIKLIM USEVIMA KUKURUZA I SUNCOKRETA: štetočine napadaju mlade biljke

U severnim krajevima naše zemlje, usevi kukuruza i suncokreta iz ranih rokova su u fazi nicanja do razvijenih nekoliko listova. Setva tih okopavina i dalje traje.

Pregledom poniklih useva uočena je aktivnost sive kukuruzne pipe, peščara, a u usevima suncokreta i stepskog popca, kao i početna oštećenja na mladim biljkama.

Odrasle jedinke ovih štetočina hrane se klicama, kotiledonima i mladim listovima, često oštećujući i samu tačku porasta. Posledica toga je usporen razvoj, proređivanje sklopa, a pri jačem napadu i propadanje biljaka.

Nalazimo se u najkritičnijem periodu za napad ovih štetočina: kod kukuruza to je faza od nicanja do 3–5 listova, dok je suncokret najosetljiviji od nicanja do formiranja dva para listova.

Poseban rizik predstavljaju parcele gde je prošle godine bio kukuruz, kao i one koje se nalaze u blizini prošlogodišnjih kukuruzišta i drugih okopavina. Siva kukuruzna pipa prezimljava kao odrasla jedinka upravo na tim površinama i sa porastom temperature prelazi na nove useve.

Nakon nekoliko hladnijih dana, za vikend se najavljuje porast temperature preko 20°C, što će usloviti pojačanu aktivnost ovih štetočina. Zbog toga se proizvođačima preporučuje redovan obilazak parcela, posebno u najtoplijem delu dana kada su insekti najaktivniji.

Hemijske mere zaštite opravdane su kada se utvrde sledeće brojnosti:

Kukuruzna pipa – u kukuruzu u fazi klijanaca prag je 1–2 jedinke po m², dok je nekoliko dana nakon nicanja prag 3–5 jedinki po m². U usevima suncokreta prag štetnosti iznosi 1–2 jedinke po m².

Peščar – kritična brojnost iznosi 4–6 jedinki po m² u ranim fazama razvoja useva.

U situacijama kada se štetočine tek pojavljuju i ulaze na parcelu sa susednih površina, moguće je primeniti tretman samo po obodu njive, u pojasu širine 30–50 metara, čime se može značajno smanjiti upotreba insekticida.

Iako u Srbiji nema registrovanih insekticida specifično za suzbijanje pipe i peščara u kukuruzu i suncokretu, prema smrnicama Evropske organizacije za zaštitu bilja se mogu koristiti preparati na bazi deltametrina, lambda-cihalotrina i cipermetrina.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *