Oprez u malinama – drozofila!

Zasadi malina su u fazi početak sazrevanja ploda i semena. Na lovnim klopkama postavljenim u sasadu maline, registruju se ulovi odraslih jedinki Drosophile suzukii .

Na području Srbije zasadi malina su u različitim fazama razvoja i sazrevanja plodova, a otpočela je i berba. Tokom protekle dve nedelje, na lovnim klopkama za monitoring mušice Drosophila suzukii došlo je povećanja ulova odraslih jedinki u malinjacima. Za sada, najveće brojnosti se beleže u regionima Šapca i Čačka.

Početak napada ove štetočine u vezi je upravo sa promenom boje plodova kada se povećava koncentracija šećera u plodu, a pokožica postaje mekša. Posebno su ugroženi malinjaci pored šuma, gde mušica prezimljava i gde se nalaze brojne divlje vrste domaćini ovoj štetočini.

Ukoliko se u plodovima razviju larve ove štetočine, oni trule i gube tržišnu vrednost.

U narednom periodu prognozira se dalje podizanje brojnosti mušice i nastanak šteta, a razlozi za to su sledeći: U toku je berba ranosazrevajućeg voća (jagoda, trešanja, ranih višanja i bresaka) ili je ona završena. Zbog čestih padavina u proteklom periodu, deo plodova je zahvatila trulež i sada se ti plodovi odbacuju i mogu predstavljati idealnu podlogu za dalje razmnožavanje mušice i naglo podizanje populacije.

Uslovi u kojima se trenutno odvija proizvodnja (česte padavine, visoke vrednosti relativne vlažnosti vazduha, srednje dnevne temperature vazduha oko 20 stepeni) izuzetno pogoduju razvoju ove mušice.

Trebalo bi imati u vidu da naša zemlja preko 90% proizvedene maline izvozi, da je Drosophila suzukii u mnogim zemljama karantinska štetočina, te se sa ciljem smanjenja rizika od nastanka šteta u malinjacima preporučuje primena svih raspoloživih mera kontrole:

1. Postavljanje velikog broja lovnih klopki sa ciljem njenog izlovljavanja i smanjenja brojnosti. Mogu se koristiti klopke napravljene od plastičnih flaša sa crnim vinom, jabukovim sirćetom u odnosu 1:1 i nekoliko kapi deterdženta. U cilju masovnog izlovljavanja neophodno je postaviti veliki broj klopki, na ivične delove parcele na rastojanju od 2 do 3 metra, a unutar parcele na rastojanju od 5 metara
2. Uništavanje prezrelih i zaraženih plodova (odlaganje u burad koja se ne otvaraju sedam dana)
3. Kontrola i dezinfekcija gajbica i druge opreme za transport plodova
4. Skraćivanje intervala berbe

Pošto je u malinjacima otpočela berba, primena hemijskih mera zaštite je vrlo ograničena, s obzirom na sužen izbor insekticida kada je u pitanju vreme koje mora da protekne od tretmana do berbe. Ukoliko se u zasadima na klopkama utvrdi prisustvo mušice Drosophila suzukii, a između dve berbe se planira razmak od minimum 7 dana, moguće je primeniti neki od insekticida kratke karence: Laser 240 SC (spinosad) 0,4 l/ha ili Laser super 0,1-0,2 l/ha (karenca 3 dana).

Zbog brzog ciklusa razvića i visokog reproduktivnog potencijala može se očekivati prisustvo ove štetočine u vreme berbe. Biljne vrste na kojima se hrani Drosophile suzukii u opasnosti su u vreme zrenja. Ženka testerastom legalicom zaseca plodove kako bi položila jaja, a oni se najpre prepoznaju po tome što su lepljivi usled curenja soka. Na temperaturama u našim uslovima za piljenje larvi potrebno je 7- 8 dana. Usled ishrane larvi plodovi potpuno propadaju.

Proizvođačima se preporučuje da preduzmu sve preporučena mere kontrole kako bi se smanjila brojnost i sprečile eventualne štete:

Postavljanje velikog broja klopki za masovno izlovljavanje u cilju smanjenja broja insekata kako za smanjenje trenutnih šteta, tako i za redukciju broja adulta za prezimljavanje. Klopke se mogu napraviti od plastičnih flaša sa crnim vinom, jabukovim sirćetom i nekoliko kapi deterdženta. Klopke se postavljaju na senovita mesta na visini od 1,5m.

U cilju masovnog izlovljavanja treba postaviti veliki broj klopki. Prvenstveno na ivične delove parcele, ali i unutar parcele.Treba skratiti interval branja plodova u cilju što bržeg njihovog sklanjanja sa njive.

Sprovođenje sanitarnih mera je stalan i obavezan deo u borbi protiv ovog štetnog organizma. Ostavljanjem zaraženih plodova na stablu doprinosi se povećanju broja odraslih i drastičnom umnožavanju broja insekata. Preporučuje se i kontrola gajbica i druge opreme u kojoj se mogu zadržati plodovi sa larvama i prenositi iz jednog regiona u drugi.

Hemijske mere kontrole imaju ograničeno dejstvo s obzirom na biologiju ove štetne. U zasadima malina može se primeniti registrovani insekticid uz obavezno poštovanje karence:- Exalt (a.m.spinetoram) – karenca 7 dana – Laser 240 SC (a.m.spinosad) 0,4 l/ha ili Laser super 0,1-0,2 l/ha – karenca 3 dana S.C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *