EU daje 430 miliona evra za podršku poljoprivrednicima zbog skupih inputa, vremenskih nepogoda…

Evropska komisija predlaže da se mobilišu dodatna finansijska sredstva EU za poljoprivrednike Unije pogođene nepovoljnim klimatskim uslovima, visokim troškovima inputa i raznim tržišnim i trgovinskim problemima. Novi paket podrške sastojaće se od 330 miliona evra za 22 zemlje članice. Pored toga, zemlje članice su danas odobrile paket podrške predstavljen 3. maja u iznosu od 100 miliona evra za poljoprivrednike u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj. Nekoliko drugih mera, uključujući mogućnost većeg napredovanja, trebalo bi da podrži poljoprivrednike pogođene nepovoljnim klimatskim uslovima.

Poljoprivrednici iz Belgije, Češke, Danske, Nemačke, Estonije, Irske, Grčke, Španije, Francuske, Hrvatske, Italije, Kipra, Letonije, Litvanije, Luksemburga, Malte, Holandije, Austrije, Portugala, Slovenije, Finske i Švedske će dobiti ovu vanrednu podršku u iznosu od 330 miliona evra iz budžeta zajedničke poljoprivredne politike. Ova podrška Unije može se dopuniti nacionalnim sredstvima u iznosu od najviše 200%. Države članice su podelile sa Komisijom detaljne procene poteškoća koje utiču na njihove poljoprivredne sektore. Države članice glasaće o toj meri na sledećem sastanku Komiteta za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta.

Nacionalne vlasti će direktno plaćati podršku poljoprivrednicima za ekonomske gubitke izazvane poremećajima na tržištu koji su rezultat visokih cena inputa i brzog pada cena poljoprivrednih proizvoda i, gde je to prikladno, za štetu izazvanu nedavnim klimatskim događajima, koji su posebno izraženi na Iberijskom poluostrvu i u Italiji. Subvencija se može koristiti i za finansiranje destilacije vina kako bi se izbeglo dalje pogoršanje tržišta u tom sektoru.

Paket podrške od 100 miliona evra za poljoprivrednike u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, koji su pre par dana odobrile zemlje članice, dodeliće 9,77 miliona evra Bugarskoj, 15,93 miliona evra Mađarskoj, 39,33 miliona evra Poljskoj, 29,73 miliona evra Rumunije i 5,24 miliona evra Slovačkoj. Poljoprivrednici iz ovih pet zemalja članica suočavaju se sa logističkim uskim grlima zbog velikog uvoza određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Ukrajine.

Vanredne i privremene preventivne mere u vezi sa uvozom ograničenog broja proizvoda iz Ukrajine stupile su na snagu 2. maja i biće ukinute do 15. septembra 2023. Zajednička koordinaciona platforma takođe radi na poboljšanju trgovinskog toka između evropskih zemalja – EU i Ukrajine kroz Koridor solidarnosti .

Iznosi dostupni državama članicama (u EUR)
Austrija5 529 091
Belgija3 912 118
Hrvatska3 371 029
Kipar574 358
Češka6 862 150
Danska6 352 520
Estonija1 722 597
Finska4 269 959
Francuska53 100 820
Nemačka35 767 119
Grčka15 773 591
Irska9 529 841
Italija60 547 380
Latvija6 796 780
Litvanija10 660 962
Luksemburg462 680
Malta240 896
Holandija4 995 081
Portugal11 619 548
Slovenija1 234 202
Španija81 082 911
Švedska5 594 367

Uplate za oba paketa podrške treba da budu izvršene do 31. decembra 2023. Države članice učesnice će morati da obaveste Komisiju o detaljima implementacije mere, posebno kriterijumima za obračun podrške, nameravanom efektu mere, evaluaciji mere i mera za izbegavanje narušavanja tržišne konkurencije i previsokih naknada.

Pored ove direktne finansijske podrške, Komisija predlaže i veće avanse sredstava Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Do 70% njihovih direktnih plaćanja i 85% plaćanja za ruralni razvoj u vezi sa zemljištem i životinjama moglo bi biti stavljeno na raspolaganje poljoprivrednicima od sredine oktobra kako bi poboljšali svoje gotovinske tokove.

Šta je sve zadesilo poljoprivredu poslednjih par godina

Poljoprivredni sektor je pod pritiskom još od pandemije COVID-19 i rasta cena energenata i poljoprivrednih inputa, poput đubriva, nakon agresije Rusije na Ukrajinu. U martu 2022. Evropska komisija je već donela paket podrške vredan 500 miliona evra, a u novembru 2022. niz mera za obezbeđivanje dostupnosti i pristupačnosti đubriva. Nagli pad cena poljoprivrednih proizvoda u protekloj godini u kontekstu još uvek visokih troškova inputa koji se sporije smanjuju izaziva probleme likvidnosti poljoprivrednika, posebno u sektorima žitarica i uljarica, mlekarstva i stočarstva, vina ili voća i povrća. Zbog inflacije cena hrane smanjena je potražnja potrošača za pojedinim proizvodima, kao što su vino, voće i povrće ili organski proizvodi, što je stvorilo dodatne poteškoće proizvođačima.

Pored ovog opšteg nepovoljnog ekonomskog razvoja, Pirinejsko poluostrvo je zahvatila suša, dok su neke italijanske regije bile pogođene izuzetno teškim poplavama. Ove ekstremne vremenske prilike nanose štetu lokalnoj poljoprivrednoj proizvodnji i infrastrukturi. Komisija je analizirala zahteve za pomoć koje su poslale države članice koji opravdavaju današnji veliki paket pomoći. S. K.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *