Da li će naša malina opstati?

Srbija je u poslednjih već par decenija bila lider u proizvodnji malina. Zbog nekda ,, ponosnih godina,, i neprikosnovenog trona malina je sa razlogom prozvana crveno zlato. Prošle godine i cena je pozlatila, ali su zato pređašnje uništile proizvodnju. Činjenica je da ni proizvođači nemaju odgovor na promenjive klimatske uslove, nove bolesti i štetočine.Zbog mnogobrojnih problema struka je sve prisutnija na našim plantažama. Prošlogodišnja cena je nadomestila gubitke ali nije rešila stanje crvenog zlata. Tim povodom nedavno je na malinjaku u Žiči održano predavanje -radionica za pedesetak malinara sa područja Kraljeva, Ivanjice, Arilja, Raške i Studenice. Za pitanja namenjena nauci odgovore su davali stručnjaci  Instituta za voćarstvo u  Čačku

U strukturi izvoza poljoprivrednih proizvoda malina predstavlja naš značajni izvozni proizvod. Međutim,malinari se godinama suočavaju sa problemom smanjenih prinosa.Kako bi pomogli proizvođačima, stručnjaci iz Instituta za voćarstvo iz Čačka održali su radionicu na malinjaku u žiči u cilju edukacije i iznalaženja rešenja. Cilj da se predlogom agrotehničkih mera koje  se primenjuju pospeši kondiciono i zdravstveno stanje malinjaka,  da se poveća prinos i kvalitet ploda i da se na taj način unapredi proizvodnja maline.

„Vočarstvo Srbije posebno poslednjih godina ima veliku potrebu za strukom i za naukom. Nekako su se Instituti poslednjih godina povlačili pred brojnim problemima. Bili su da tako kažem, uspavani pred brojnim problemima sa kojima su se naši poljoprivredni proizvođači susretali u svojim zasadima u svakodnevnom radu u toj svojoj proizvodnji. Oni su na žalost često te probleme samostalno rešavali nekada i na sopstvenu štetu. Mi pokušavamo, kao i ostale kolege iz drugih Instituta, da se približimo proizvođačima i da u jednoj živoj komunikaciji kao što je to danas slučaj ovde ustanovimo koji su to problem i da zajednički dođemo do adekvatnih rešenja. Na taj način oni će unaprediti proizvodnju, poboljšati kvalitet i prinos i samim tim imati ekonomsku isplativost u svojim zasadima.,,kaže je dr Darko Jevremović,  direktor Instituta za voćarstvo u Čačku.

   Struka navodi da grešaka ima u svim segmentima proizvodnje. Od nekontrolisane i najčešće prekomerne upotrebe mineralnih i folijarnih hraniva, nedostatka i pogrešne primene organskih đubriva, prilikom primene pesticida i herbicida, odabiranja neadekvatnih rodnih izdanaka, uklanjanja prve serije mladih izdanaka. Situacija u našim malinjacima nije obećavajuća, što je posledica dešavanja u prethodnim godinama. Pre svega nezadovoljstva proizvođača zbog otkupne cene ali i sveukupne situacije u malinarstvu. Zato i pored povećanog interesovanja proizvođača za ulaganje u zasade smatra da ni ove godine ne možemo očekivati stabilizaciju prinosa u glavnim malinarskim područjima.

,, Tome u prilog idu i prilično nepovoljni vremenski uslovi. Neuobičajeno toplo vreme izazvalo je kretanje vegetacije u malinjacima. Imamo povećano prisustvo i intenzitet pojave pojedinih bolesti i štetočina sa kojima se naši proizvođači ne bore baš uspešno. Nakon relativno toplog marta imamo ovo aprilsko zahlađenje. U nekim područjima na višim nadmorskim visinama vegetacija je tek krenula, dobro je da mraz nije potrajao duže.,, navodi dr Leposavić.

  Ipak ovaj stručnjak dodaje da je razlog zbog kojeg u velikom broju proizodnih zasada ne dolazi do buđenja pupoljaka, listanja i rasta plodonosnih mladara kompleksnije prirode i da su niske temperature samo pogoršale stanje u našim malinjacima. Najveći uticaj na sveukupno lošu situaciju imaju dugogodišnja pogrešna agro i pomotehnika koju primenjuju naši proizvođači ali i veliko prisustvo, pre svega bolesti i štetočina u zasadima maline. Najveća greška koju proizvođači čine je nega i odabir nadzemnih prirasta na kojima malina donosi rod pa su tako u 99% rodnih zasada nadzemni prirasti formirani iz starog dela podzemnog ili nadzemnog dela stabla, odnosno patrljka a sama činjenica da ti prirasti nemaju sopstveni korenov sistem u ogromnoj meri utiče i na njihovu rodnost.

   „Nestručnim odsecanjem izrođenih nadzemnih prirasta stimuliše se formiranje ovakvih prirastaka zbog čega se proizvođači susreću sa problemom da im novi izdanci ne izrastaju iz zemlje, odnosno iz zdravih pupoljaka korenovog sistema pa se veliki broj zasada ubrzo po sadnji uvodi u stanje  fiziološke zamorenosti i na taj način im se smanjuje prinos i životni vek. Problemi koji su takođe vezani za lošu agrotehniku pogrešna i često prekomerna upotreba mineralnih hraniva i neadekvatna zaštita malinjaka posle berbe. Bitan činioc uspešne proizvodnje maline predstavlja i pravilna priprema izdanaka za zimu a tome se kod nas posvećuje veoma mala pažnja i zbog toga su izdanci i pupoljci na njima osetljiviji na negativno dejstvo patogena i ekoloških činilaca tokom zime i ranog proleća. To je naročito izraženo u ovoj vegetaciji kada smo imali topao februar i hladan mart i april. To su situacije koje izuzetno pogoduju razvoju oboljenja bakterijskog porekla i zato se zaštiti izdanaka pred zimu i smanjenju infektivnog potencijala bakterija i gljivica mora posvetiti maksimalna pažnja,, kaže dr Leposavić.

   Da bi unapredili proizvodnju malinarima je sugerisana preporuka da svake druge godine obavezno urade hemijske analize zemljišta, sprovode kalcizaciju, u zemljište unose organska đubriva, prihranu obavljaju u skladu sa kondicionim stanjem i stvarnim potrebama biljaka, vrše kontrolu formiranja nadzemnog prirasta, kontrolišu prisustvo bolesti i štetočina …

„Postoji i problem takozvanog zimskog prskanja, koje, kao takvo ne postgoji! Prinos pada i proizvođači nisu upućeni u sve tehnološke operacije. I onda umesto da sa porodičnih imanja od 10 ari uberu 1.500 do 2.000 kilograma, prošle godine su brali 300 – 400, u najboljem slučaju 700 do 800 kilograma. Cena je bila pristojna, ali nikakva visoka cena ne može nadoknaditi taj gubitak prinosa.“,  nastavlja dr Aleksandar Leposavić

  Problemi su nizani i zbog lošeg sadnog materijala ali niske cene koja je umanjila agrotehniku.Gotovo da se ne pamti godina kada malinjake nije oštetio kasni mraz ili grad pred berbu. Ono što je vidno a što i sami proizvođači ističu jeste da će roda ove godine biti za trećinu manje a da se zbog situacije na svetskom tržištu cena neće znati do samog početka berbe. Ovog trenutka jedina poznanica jesu znatno veća cenovna ulaganja.

,,Iz godine u godinu prinosi se drastično smanjuju, na šta su uticali vremenski uslovi, vremenske nepogode i velike suše. Izdanci su ostali mali, lastari bez pupoljaka  ai mnogi su malinjaci stradli od snega. Proizvođač želi da to bude najbolje, da bude urađeno, ali je proizvodnja neizvesna prvenstveno iz ovih razloga koje sam naveo. Drugi razlog su cene koje nam nisu uvek išle na ruku i ja sam ubeđen da ni ove godine do kampanje branja će biti sve neizvesno i po pitanju roda i po pitanje cene. Ulaganja su sve veća, cene su kao što znate goriva, đubriva i hemije otišle previsoko za naš stepen ulaganja u našu proizvodnju. Nismo odustali još uvek i ako smo ušli u neke godine, videćemo kako će biti do kraja berbe. Cena koju promovišu pojedinci mislim da nije moguća, mada smo navikli na svakava dešavanja kad je malina u pitanju.,, kaže Radenko Marić, malinar iz Ivanjice   

“Nas u Studenici gotovo da ne maši ni mraz, ni grad. Evo ovih dana ponovo zavejalo. Mi imamo malo nešto pod malinom 15 –tak ari, koliko možemo sami da uradimo, što bi rekli za svoje potrebe. Čisto da se dopuni budžet. Ove godine sve je poskupelo, mnogo otišlo sve, da se uloži mora. Drugačije neće da rodi! Pominju svakaku cenu, vljalo bi da je velika, mada ne verujem da će neko da nam je plati 600 i više dinara. Nek malina ostane nag rani, sve drugo ćemo lako. Ovi saveti nam znače, da nam ljudi od struke ukažu šta valja a šta ne valja. ,, dodaje njegov kolega Dragan Romčević malinar iz Studenice

 Na malinjaku domaćina u Žiči organska polka za sada izgleda dobro, sve je urađeno po PS-u ali je teško kalkulisati očekivanjima jer do berbe može biti još iznenađenja.Milan i Jelica Novaković imaju organsku proizvodnju kojom su ovladali odlično i sa oko 3 hektara umeju da uberu rekorde. Mada kiše tokom berbe umeju da pokvare svaku računicu.

,, Mi malinari volimo tako da se okupimo više puta tokom godine, razmenimo iskustvo, znanje, probleme i rešenja. Nepovoljni vremenski uslovi pre svega suša  doveli su do toga da mladi izdanci nisu odrasli dovoljno što u startu ove godine utiče na kondiciju samih malinjaka. Cilj svega je da se ukaže na neke osnovne tehnološke operacije odnosno na neke greške koje i ne koštaju puno i ne traže puno dodatne radne snage.Sve je ove godine poskupelo, tako to ide, ali ono što je najbezbolnije i dobro što je poskupela i radna snaga pa makar da neko sigurno zaradi ove godine. Bilo je problema i sa nabavkom mineralnih đubriva kako smo imali informacije sa terena. Mi smo za našu plantažu još jesenas obezbedili neophodne količine, tako da smo spremni ušli u sezonu i nastavak radova koji nas očekuje. Više nemamo ni normalna godišnja doba, februar je topao, evo sad april hladno vreme, sneg, minus što sigurno utiče na neželjen tok kod određenog sortimenta. Mi radimo proizvodnju polke tako da nam je bar sa te strane olakšavajuće, mada u vreme berbe, koja traje znatno duže od vilameta uobičajeno imamo kišni period koji nam umanji rod. Cenu zaista ne bih da komentarišem!,, kaže Novaković

Ukupne površine pod malinom u Srbiji su šarolike shodno prikazu institucije ali je proizvodnja opadala što se dovodi u vezu sa svim pređašnje pomenutim problemima. Malinu još zovu ,,crvenim zlatom” Srbije jer je naša zemlja jedan od najvećih proizvođača maline na svetu. Najbolji kvalitet naše maline je rezultat kombinacije idealnih klimatskih uslova, kvalitetnog zemljišta i proizvodne tehnologije. Interesovanje na svetsko pijaci je opet veliko pa pojedini, dali sebi slobodu najavu da će za ovogodišnji rod plaćati 600 do 800 dinara. Istovremeno ima otkupljivača koji, zbog ranije potpisanih nepovoljnih ugovora, malinu prodaju po nižim cenama od one po kojoj smrznutu malinu plaćaju malim hladnjačama u Srbiji.

,, To je danak nepoznavanja kretanja i stanja na svetskom tržištu. Oni su u prilično nepovoljnoj situaciji. Mnogi smatraju da će ovo biti kraj onih koji su cenovno i kvalitativno našu malinu vodili u pogrešnom pravcu. Otkupljivači su kupovali sve, i dobro i loše. Tako su uništavali ono po čemu smo se izdvajali na svetskoj tržnici. A to je kvalitet, navodi Leposavić i dodaje da zbog promene potrošačkih navika u vreme pandemije kupci sada imaju posebne zahteve. Ono što svakako nije dobro najavljivati takvu cenu, neosnovano je!

,, Istupanje pojedinaca u javnosti i to licitiranje sa cenom je potpuno pogrešan pristup i u velikoj meri pogotovu u ovoj godini, stvara lošu poruku i ambijent kod naših kupaca.     Tačno je da su oni boljih platežnih mogućnosti, ali ne treba zapostaviti činjenicu da kupci i pored toga što imamo najkalitetniju malinu po svim parametrima, a oni znaju kakva je naša malina, nisu spremni da plate uvek cenu , jer su vrlo osetljivi kada su finasije u pitanju. ,, nastavlja naš renomirani stručnjak po pitanju maline

 Prema njegovim rečima, zbog najave dobre cene povećano je interesovanje za zasnivanje novih zasada u našoj zemlji. Problem je to što Srbija već dugo ima problema zbog nedovoljnih količina kvalitetnog sadnog materijala. Zato se više od 90 odsto novih zasada zasniva sadnicama iz rodnih zasada koje su uglavnom zaražene različitim virusima i bolestima korenovog sistema.

,, Dešava se da čak i registrovani uvoznici i proizvođači posežu za nedozvoljenom trgovinom. Odnosno, dodatne količine sadnica obezbeđuju iz rodnih i nekontrolisanih zasada. Kupci se potom u kratkom vremenu suoče sa sušenjem zasada, smanjenim i nekvalitetnim prinosom. Potrebna je rigoroznija inspekcijska kontrola prodavaca sadnog materijala. To je svakako jedan od načina da se konačno predupredi situacija u kojoj se u Srbiji povećavaju proizvodne površine a prinos ne raste proporcionalno sa tim ili se čak i smanjuje.,, smatra Leposavić.

Drastičan pad proizvodnje u Čileu, poslednjih godina, izazvao je jagmu za ovim voćem, što je dovelo do poskupljenja i u Srbiji. Zbog loših vremenskih uslova i drastičnog pada prinosa maline u Čileu za ovim voćem trenutno vlada velika potražnja u svetu. To je dovelo do rasta otkupnih cena za oko 30 odsto na svim tržištima, pa tako i u Srbiji. Čile je, uz Srbiju, poslednjih decenija među najvećim proizvođačima i izvoznicima malina u svetu, pa se nestašica odražava na poskupljenje. Ako se taj trend nastavi, nezvanične su procene da bi ova i naredna sezona mogla da bude profitabilnija i za domaće proizvođače.

Prosečan prinos malina kod nas iznosi oko sedam tona po hektaru što je za 6% više u odnosu na ostvareni evropski učinak.U sezonsku proizvodnju i preradu maline uključeno je sa sezonskim radnicima vise od 200.000 stanovnika Srbije . Srbija je dugo bila prvi proizvođač u svetu kada je osamdesetih godina prošlog veka proizvodila 116.000 tona maline godišnje, međutim poslednjih godina te brojke su drastično manje.

Najveći svetski potrošači maline su Nemačka i Francuska. 10 kilograma maline po glavi stanovnika godišnje, dok je naša potrošnja oko 700 gr. Najveću uvoznici srpske maline su SAD, Velika Britanija, Nemačka, Austrija i Francuska. Upravo ovi poslednji podaci mogli bi pokrenuti novo kolo sreće u proizvodnji.

Povratak niskih temperatura tokom aprila dodatno je otežao ne baš slavnu epizodu srpske maline, mada kako smo čuli odustajanja nema. S. C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *