Azijska mušica preti srpskim voćnjacima

Domaći proizvođači ponovo se suočavaju sa problemom koji postoji već nekoliko godina i ugrožava domaći rod i izvoz voća. Prema podacima Prognozno-izveštajne službe zaštite bilja (PIS), proteklih dana došlo je do naglog povećanja prisustva azijske voćne mušice u voćnjacima. Postoji rizik od nastanka šteta u zasadima malina, kupina, borovnica i kasnih sorti bresaka i nektarina, upozorili su zaštitari bilja.

Stručnjaci su ranije poručili da sada treba pojačati mere kontrole kako bi se smanjio rizik od nastanka štete. Azijska mušica je sitna, brzo se razmnožava, napada plodove koji su neoštećeni i to pred samo zrenje.

Kako je za „Politiku” izjavio Aleksandar Leposavić, jedan od najvećih domaćih stručnjaka za voćarstvo ovo je veliki problem za sve voće sa tankom pokožicom. U Čileu je ove godine na pojedinim područjima 80 odsto plodova malina bilo neupotrebljivo, a još veći problem je bio kod kupine. Krenuli su sa ozbiljnim državnim projektima. Naš sagovornik naglašava da se u Srbiji azijska mušica ove godine pojavila na nekoliko lokaliteta, a ima je i na zasadima borovnice.

– To bi mogao da bude vrlo veliki problem ako se raširi, u jednom plodu može da se nađe i po 15 do 20 larvi. Te jedinke hranjenjem ispuštaju izlučevine koje omekšavaju plod, potom dolazi do truljenja i takvo voće nije za upotrebu – objašnjava naš sagovornik i dodaje da s obzirom na to je vreme berbe i da se mora voditi računa, vrlo je mali broj pesticida koji mogu da se upotrebe. Koriste se neki iz organskog koncepta, ali je veliki problem s rokom trajanja preparata na tržištu. Takvi insekticidi solidno deluju na mušicu, ali posle isteka roka trajanja njihov efekat je gotovo nikakav. Od klasičnih preparata upotrebljavaju se oni na bazi aktivne materije spinosad, kome je karenca dva dana, ali postupak mora da se ponovi bar dva tretmana.

– To je nepremostiv problem ukoliko se pojavi, takvo voće ne može da se prodaje i izvozi. Kod „vilameta” i „mikera”, sorti malina, manje je izražen zbog učestalosti berbe. Zato je problem kod kupine, višnje… gde period sazrevanja traje veći broj dana – navodi Leposavić.

Strunjaci skoro čitavu deceniju prate azijsku voćnu mušicu. Kako je „Politika” ranije pisala, pretpostavlja se da je na teritoriju Srbije azijska mušica stigla preko Horgoša, verovatno tokom transporta voća u EU jer se mnoge evropske države poput Španije, Francuske, Italije, Portugalije bore protiv ove štetočine.

U Srbiji je, recimo, 2016. godine došlo do naglog pogoršanja kada su kupinari, nezadovoljni ponuđenom otkupnom cenom, zaustavili berbu što je uticalo na brzo razmnožavanje i povećavanje broja ove štetočine. Ti zasadi su postali takozvane velike klopke. Još tada su zaštitari upozorili da svi proizvođači voća u Srbiji moraju da budu svesni ovog problema jer ne mogu da se spasavaju samo pojedinačne parcele.Izvor:https://www.politika.rs/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *