U mesecu aprilu pčelinje zajednice ulaze u ključnu fazu razvoja, kada se definiše njihov biološki i proizvodni kapacitet za predstojeću glavnu pašu.
Period stabilnog vremena i pogodne temperature u drugoj dekadi marta ,omogućio je izvođenje detaljnih pregleda i realnu procenu stanja na pčelinjaku.
Podaci koje čitamo od kolega na terenu ukazuju na uvećanu stopu zimskih gubitaka ( ne kao prošla sezona), ali i veliki neujednačenost u snazi prezimljenih zajednica , što dodatno naglašava značaj pravilnog upravljanja društvima u ovom periodu.
Kao što sam naglasio u predhodnim tekstovima uspeh prolećnog razvoja nije rezultat intervencija u proleće , već kvalitetnog upravljanja društvima u prethodnoj sezoni a koje najviše zavisi od:
– efikasni i pravovremeni tretmani protiv varoe tokom cele sezone,
– kvalitetne pripreme zajednica u mesecu avgustu ( rezerve , raspored hrane i struktura zimskih pčela),
– obezbedjen mir i dobri m/k uslovi tokom zimovanja.
Prolećno upravljanje društva bez šablona, uz praćenje signala iz prirode ![]()
Prolećno upravljanje društvima ne sme biti rutinska operacija zasnovana na kalendaru , već mora biti usklađena sa vremenskim prilikama i fenološkim razvojem biljaka. U ovom mesecu dominiraju cvetovi raznih vrsta voćaka, crni trn, klen, jasen, maslačak , mrtva kopriva koji daju obimne količine polena i nektara i pospešuju brz prolećni razvoj pčelinjih zajednica.
Mikroklima kao osnov prolećnog razvoja ![]()
Kolege koje rade sa upravljanjem prostorom i koji su se uverili na rezultate u radu za termo daskama imaju više razumevanja o m/k uslovima u košnici, posebno u ovom periodu nestabilnih vremenskih uslova.
Stabilna mikroklima u košnicama omogućava:
– racionalnu potrošnju energije,
– kontinuirano zagrevanja legla,
– razvoj kvalitetnih i dugovečnih radilica.

Optimalan a ne maksimalan razvoj legla ![]()
U ovom mesecu dolazi do intenzivnog širenja legla, a savremena pčelarska praksa jasno pravi razliku izmedju kvaliteta i kvantiteta legla.
Svi koji radimo u ovom sistemu susrećemo se sa ispupčenim ćelijama legla , što je znak da su larve odgajane u idealnim mikroklimatskim uslovima , i da su hranjene kvalitetnim obrocima od pčela negovateljica. Kada jedan veliki deo kolega pčelara bude shvatio da nije svako leglo proizvod kvalitetne pčele uzdržaće se od dodavanja satnih osnova u centar legla, takmičenja u broju ramova sa leglom i brzinom proširenja prostora u košnici.
Prekomereno (nasilno) zaleganje u nepovoljnim uslovima dovodi do razvoja fiziološki slabijih radilica što direktno utiče na učinak u glavnoj paši.
Kvalitet matice kao ograničavajući faktor ![]()
Biološki potencijal zajednice u velikoj meri zavisi od kvaliteta matice. Njena sposobnost da odgovori na stimulaciju radilica ( hranjene mlečnom i priprema ćelija) odredjuje dinamiku razvoja.
Znači ona mora biti u koleraciji sa kapacitetom radilica koje treba da obezbede kvalitetnu ishranu lavri.
Treba se držati prakse da se sve slabije matice eliminišu u toku predhodne sezone i da se sa njima ne ulazi u prezimljavanje .
Kontinuitet ishrane – osnov stabilnosti ![]()
Jedna od čestih zabluda u pčelarstvu je oslanjanje na minimalne zalihe hrane i trenutni unos iz prirode.
Svi smo svedoci da mesec april zadnjih godina karakterišu česte vremenske oscilacije koje dovode do prekida u unosu polena i nektara iz prirode ,a potrošnja hrane zbog zahuktavanja legla se povećava. Zato se moramo držati pravila da pčelinje zajednice nikada ne smeju doći u stanje oskudice jer i kratkotrajan nedostatak hrane ostavlja duge posledice po društvo .
U takvim slučajevima dolaze do kanibalizma i borbe za opstanak ,a mi pčelari nosimo jedan veliki greh na duši.
Stimulativna prihrana kao regulator razvoja![]()
Kontrolisana stimulacija sirupom u manjim učestalim dozama ima za cilj imitaciju prirodnog unosa ,što daje pozitivne rezultate u kontinuiranom zaleganju matice. U prednosti su pčelari koji koriste ram hranilice zbog mogućnosti korišćenja stimulacije i pri nižim temperaturama.
Oprez pri proširenju prostora ![]()
Dodavanje nastavka mora biti uslovljeno realnom snagom zajednice i stabilnošću spoljnih uslova. Preuranjeno proširivanje dovodi do narušavanja temperaturne ravnoteže i povećanju energetskih gubitaka.
Kontrolisano proširenje prostora u ranoj fazi razvoja daje bolje rezultate od preuranjenog proširenja.Bolje je sa istim malo i okasniti nego izvršiti prerano proširenje. Pčelari koji su u mogućnosti da iskoriste pašu uljane repice koja cveta u ovom mesecu značajno ubrzavaju razvoj pčelinjih zajednica ,tako da i slabije zajednice se bez problema razviju za bagremovu pašu.
April je mesec u kome se odlučuje uspeh cele pčelarske sezone.Sve aktivnosti moraju biti usmerene ka jednom cilju , stvaranju snažnih vitalnih i uravnoteženih zajednica spremnih za glavnu pašu. Goran Zdravković
