Promenjivi uslovi klime, sa dugim i toplim periodima i malom količinom padavina, pogoduju pojavi ranije malo zapaženih štetočina. Jedna od njih je i moljac krompira, (Phthorimae operculella) koji može pričiniti velike štete u proizvodnji krompira.
Glavni domaćin krompirovog moljca su biljke iz roda Solanum, posebno krompir, ali može da pričini velike štete na paradajzu, plavom patlidžanu, duvanu i na korovima iz familije pomoćnica (Datura stramonium, Solanum nigrum). Krompirov moljac izaziva oštećenja na lišću, stablu i krtolama. Velike štete nastaju tokom skladištenja krompira.
Phthorimae operculella je sitan smeđežuti leptir. Jeje ovalno, u početku biserno bele boje, kasnije žućkastomrke boje. Larva je žućkastozelene boje, sa medijalnom bledom uzdužnom prugom. Ženka polaže jaja u grupama od 2-3 ili pojedinačno sa donje strane lišća, ponekad na lisnim peteljkama, stabljikama, u skladištima na krtolama u dubini okaca. Svaka ženka može da položi od 150-200 jaja, a embrionalni razvoj traje 3-10 dana kada se izležu larve. Larve su nakon piljenja veličine oko 1 mm, veoma su aktivne i dosta pokretljive.
Prezimljava larva ili lutka ispod biljnih ostataka, u površinskom sloju zemljišta, može prezimeti i u magacinima. Javlja se krajem aprila ili u maju, a imago se sreće sve do kraja oktobra. Moljci su aktivni posle zalaska sunca i u zoru.
Štetu pričinjavaju larve koje se ubušuju u stabljike i krtole krompira i prave krivudave hodnike. Jedna larva može da napravi 3-4 hodnika, postepeno ih puni izmetom. Krtole su najčešće napadnute pri kraju vegetacije, kada počinje prirodno izumiranje i sušenje biljaka. Pored direktnih šteta koje nanosi, moljac krompira otvara put sekundarnim patogenima, koji izazivaju trulež i dovode do brzog propadanja krtola u skladištima.
U suzbijanju ove štetočine treba koristiti sve raspoložive mere, i agrotehničke i hemijske. Od agrotehničkih mera treba primenjivati zagrtanje krtola, sadnju treba obavljati u dobro obrađenom zemljištu, rastresitom. Preporučuje se navodnjavanje kako ne bi došlo do pucanja zemljišta, jer kroz pukotine prolazi štetočina i tom prilikom polaže jaja na krtole. Potrebno je voditi računa da se u skladištima ne unose oštećene krtole (u kojima mogu da se nalaze larve moljca).
U skladištu krompira održavati temperaturu ispod 10 °S, kada je razvoj štetočine onemogućen. Redovno vršiti preglede u skladištu i prema potrebi obavljati hemijsku zaštitu odgovarajućim insekticidima. Tokom vegetacije krompira hemijska zaštita je dosta teška, iz razloga zato što je štetočina vrlo pokretljiva. autor Jelena Grbić, dipl.inž.