ZLATNE NITI, ZLATNOM TRADICIJOM VEZLE

Manifestacija narodnog stvaralaštva „Zlatne niti – prela i posela“ tradicionalno se krajem marta održava u Vrnjačkoj Banji, u organizaciji Udruženja žena „Zlatne niti“ i pokroviteljstvom opštine Vrnjačka Banja. Cilj je očuvanje tradicije i kulturnog narodnog stvaralaštva, kao i starih zanata. Okupila je učesnike sa prostora bivše Jugoslavije, tako da je to i prilika da učesnici uspostave saradnju.

  Manifestacija narodnog stvaralaštva „Zlatne niti – prela i posela“ tradicionalno se 26. i 27.marta održala po 19 put u Vrnjačkoj Banji, u organizaciji Udruženja žena „Zlatne niti“ i pokroviteljstvom opštine Vrnjačka Banja. Cilj je očuvanje tradicije i kulturnog narodnog stvaralaštva, kao i starih zanata. Okupila je učesnike sa prostora bivše Jugoslavije, tako da je to i prilika da učesnici uspostave saradnju. „Zlatne niti“ne samo da  čuvaju od zaborava narodno stvaralaštvo već doprinose raznovrsnosti ponude koja može privući turiste jer smotru poseti preko 5 hiljada gostiju od 7-77 godina. Roza Ilijeska, predsedfnica Udruženja žena Skoplje iz Makedonija ne krije zadovoljstvo što su ona i njene koleginice opet gosti Vrnjačke banje

,, Prekrasna je saradnja, prekrasno je druženje koje se svake godine održava ovde u Vrnjačkoj Banji.Prošle godine nismo dolazile zbog pandemije, ali evo sada smo tu i zbratiili smo se sa našim drugaricama iz Udruženja Zlatne niti, na naše ali i Cecino zadovoljstvo. Zadovoljstvo je da se družimo sa ovakvim klubovima, bude malo i nostalgično jer tu su društva iz cele bivše Jugoslavije.,,

  Učesnici smotre „Zlatne niti“ predstavili su  umeće veza, zlatoveza, tkanja, pletenja, šivenja i besedništva, a posetioci  su mogli da probaju jela spremljena po starim i skoro zaboravljenim receptima. Učesnici manifestacije su udruženja iz cele bivše Jugoslavije, Mađarske i Francuske.Potpisane su sestrinske povelje sa Mađarskom, Severnom Makedonijom i Zrenjaninom.Među učesnicima je i Udruženje žena „Livađanke“ iz Aleksandrova koje prikazale su gastronomske slatke i slane specijalitete ovog kraja, ali i rukotvorne, baš kao i njihove koleginice Sremice…Kako nam je rekla predsednica Livađanki“ Ljubinka Miškov, organizatori su se potrudili da svako od izlagača prikaže svoj rad u najboljm svetlu, da se upoznaju sa stvaralaštvom i drugih udruženja, ali i da se uspostavi međusobna saradnja.

,,Jako nam se dopada i stvarno su jako ljubazni, pravi domaćini na dočeku! Što se tiče naših radova, mi smo doneli i prikazali samo deo onoga što radimo i želim da naglasim da smo jako ponosni jer smo prevashodno osovani kao humanitarno Udruženje i imamo svoje radionice očuvanja tradicije u koje uključujemo najmlađe, našu decu. Deca uče te satrinske ručne radove, pletu, štikaju, vezu, spravljaju kolače na tardicionalan način i mislim da je to dobar način da očuvamo našu kulturnu baštinu.,,kaže predsednica Ljupka Miškov, iz Udruženje žena ,,Livađanke,,

,,Udruženje postoji već 22 godine i maltene smo prvo Udruženje u Sremu a ovde dolazimo već 15 godina, tako da smo jedni od stalnih učesnika i gostiju i imamo stalnu saradnju. To potvršuje i činjenica da smo ove godine prisutne sa devet Udruženja sa teritorije Opštine Pećinci. Ovakva druženja znače puno za sama udruženja, za žene koje izrađuju sve ove radove, za mlade koji treba da nauče nešto od nas starijih, za goste i posetioce da se upoznaju sa nama i našim rukotvorinama,, ističe Mara Milovanović, predsednica Udruženje ,,Sremice,,

Na pitanje da li su bolje pletilje, vezilje ili kuvarice, Marica Misirkićk iz istog udruženja kaže da spretne Sremice rade sve i pozvala nas na njihovu veliku manifestaciju krajem jula.

Ključ za uspeh 19. manifestacije „Sajma narodnog stvaralaštva, prela i posela“, leži u upornosti idejnom tvorcu Svetlani Trifunović, orgaizatorki i velikom humanisti ali i damama iz zemalja regiona, susedne nam Mađarske i prijateljske Francuske. Tehničku pomoć njoj su pružili Poljoprivredna savetodavna služba Kraljevo

,, Mi već godinama srađujemo za Udruženjem žena Zlatne niti,, iz Vrnjačke Banje i trudimo se da kroz projekte ali i naš savetodavni rad pognemo ovim ženama koje zaista imaju izuzetne umešnosti i na parvi našin su čuvari našeg narodnog stvaralaštva. Projektom očuvanja starih zanata u Vrnjačkoj Banji predviđena je obučavanje mladih ljudi zanatskim veštinama. Obuku je do sada  završio veliki broj polaznika. Želim da napomenem i da se one same osim što organizuju jednu ovakvu značajnu smotru odazivaju i na sve naše skupove koje organizujemo kao služba,, pohvalno nam govori Nenad Nešović iz PSSS Kraljevo

  Smotra narodnog stvaralaštva „Zlatne niti“, ove godine okupila je izlagače iz 70 gradova Srbije i regiona u okviru koje se predstavilo 130 organizacija i društava, čuvara narodnog stvaralaštva od zaborava. Na manifestaciji učešće je uzelo preko 300 izlagača sa oko hiljadu učesnika. Tom broju treba dodati još hiljadu učesnika kulturno-zabavnog programa – pevača, članova pevačkih i kulturno umetničkih društava. iz Vojvodine, Šumadije, Makedonije, Crne Gore i domaćina iz Vrnjačke Banje. Anka Žugić, predsednica Organizacije žena Crne Gore na smoru dolazi od početka

,, Postojimo 35 godina, kao Organizacija žena Crne Gore. Dolazimo kod Cece od samog početka ove smotre i one su naše drage gošće na našoj manifestaciji, tako da nam je uvek lepo, inspirativno i druželjubivo, gde smo se okupljali uvek za 8 mart. Ovakve manifestacije znače mnogo! Počev od ovog stvaralaštva, jer ovo je jedno bogatstvo koje svijet nema! Čovek je bez tradicije kao drvo bez grane, jer ko ne čuva tradiciju nema ni budućnost! Ono što me je danas fasciniralo u Vrnjačkoj Banji jeste ova mladost, ovaj podmladak koji je izašao na binu i pokazao da imamo svoju budućnost.,,

  Svake godine, manifestaciju „Zlatne niti“  obiđe preko 3.000 posetilaca različite starosne dobi.Cilj ove manifestacije je očuvanje tradicije,  običaja,  kulinarskih specijaliteta,  ručnih radova.Učesnici smotre predstavili su  umeće veza, zlatoveza, tkanja, pletenja, šivenja i besedništva, a posetioci  su mogli da probaju jela spremljena po starim i skoro zaboravljenim receptima.Nekim damama je poput Jasmine Đorđević iz Niša hobi veza postao i posao.

,, Dolazim već godinama, zaista je izuzetan osećaj videti se opet sa poznatim licima, razmeniti iskustva, družiti se. Ovde smo opet jedna velika država u malom. Ja sam ostala bez posla i počela da radim pun vez od koga živim, ne galantno ali ima inetesovanja. Ručni rad još uvek neki cene i žele da izdvoje novac za nešto što je nekada bio prestiž ali i moda.,,

Posle  svečanog otvaranja manifestacije usledio je zabavni deo programa. U okviru ovogodišnje manifestacije predstavili su se folklorni ansambli Vojvodine, Šumadije, Makedonije, Crne Gore i kulturno umetnička društva iz Vrnjačke Banje. Naše dame iz regiona su umele da zaigraju I u holu hotela Breza, jer kako kažu ovo su jihovi dani druženja, emocija i tradicije

I izlagači i posetioci smatraju da je ova manifestacija dobar način da se neguje tradicija, ali i prilika da se nauči nešto novo, što nam potvrđuje Dušica Milošević iz Udruženje žena ,,Šimanovčanke,,

,, Svaki put dođemo drage volje na Cecin poziv, organizacija je super i lepo se provedemo. Radimo, pletemo, štrikamo radimo i neke nove tehnike oslikavanje jaja, enkaustiku, slikamo sa peglom. Ovakvi susreti puno znače, razmenimo iskustva, naučimo nešto novo, promovišemo sebe, svoj rad i pozovemo goste i našu manifestaciju krajem avgusta u Šimanovce.,,

  Svetlana Trifunović , predsednica udruženja žena ,,Zlatne niti,, glavna je organizatorka i domaćin još od prvog izdanja ovog velikog događaja. Njene članice osvojile su brojna priznanja, između ostalog i Zlatno srce, Zlatni gran pri Južne Evrope, priznanje opštine Vrnjačka Banja….Ova turistička radnica u penziji, poreklom iz Rume, obeležava 40 godina svog humanitarnog i ručnog rada. Ne krije zadovoljstvo impozantnim brojkama ali skromno kaže da rezultat ne izostaje ako se radi planski, a njen plan organizacije počinje još od oktobra

„Zlatne niti“ i slične manifestacije ne samo da  čuvaju od zaborava narodno stvaralaštvo već doprinose raznovrsnosti ponude koja može privući turiste. A uz  tradicionalnu gostoprimljivost i lekovite vode, veći broj ovakvih manifestacija, siguran su put za razvoj turizma celog kraja.Posetioci sajma imali su prilike da probaju tradicionalna srpska jela, da pogledaju narodne rukotvorine, pletene, vezene, heklane i tkane rukotvorine. Bilo je divno videti veliki broj učesnika i posetilaca.Među učesnicima su bila udruženja iz zemalja bivše Jugoslavije, Mađarske i Francuske. Prema programu manifestacije potpisane su sestrinske povelje sa Mađarskom, Severnom Makedonijom i Zrenjaninom. Uz bogat i sadržajan kulturno umetnički program folklornih ansambala iz Vojvodine, Šumadije, Severne Makedonije, Crne Gore i Vrnjačke Banje, predstavili smo i saradnju sa Poljoprivredno savetodavno-stručnom službom Kraljevo. Organizovali smo i druženje uz muzički program. Znate najvažnije je da očuvamo ovo naše blago a ono nije malo. Čuvari tradicije su svi oni koji su danas doprineli svojim prisustvom na ovom događaju. Imamo čime da se ponosimo i kada me pitate za naše mlade moram da kažem sledeće…Bitno je da mladi krenu i kada osete šta je draž, šta su korenovi,šta je svoje, sve dobija na težini i značaju. Roditelji su često grešili ne vaspitavajući decu na postulatima pravih vrednosti.Svaka čast svakome ali svoje ne zaboravljaj a tuđe poštuj!  ,,   rekla je za kraj Svetlana Trifunović glavni krivac događaja koji je ponos banjčana

  Zainteresovano je dosta mladih koji žele da uče i koji se vraćaju tradiciji. Nema odmora za vredne žene iz Vrnjačke Banje, članice udruženja Zlatne niti. One ne samo da tkaju, pletu, vezu i prave kulinarske specijalitete tokom cele godine, već stižu nekoliko puta mesečno da predstave svoje radove na manifestacijama širom Srbije, ali i da ugoste stotine ljubiteljki ručnog rada svakog marta u kraljici banjskog turizma

 Na kraju manifestacije, na kojoj su se u dva dana predstavili izlagači iz iz Srbije i zemalja  u okruženju, jednoglasna  je odluka da su svi pobednici. U jednom su uspeli sigurno, a to je da na najbolji način predstave narodnu nošnju, tradicionalna jela i običaje krajeva iz kojih dolaze.   Sonja Cvetković

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *