Što je poezija u književnosti, to je voćarstvo u poljoprivredi

dr Zoran Keserović

U organizaciji Poljoprivredne stručne službe “Sombor” d.o.o danas je na oglednom zasadu PSS Sombor u Karavukovu održan Dan polja trešnje. Kako je u pozdravnoj reči istakao njen direktor Vladimir Sabadoš, prvi hektar ovog voćnjaka posađen je u aprilu 2012. godine, sredstvima Pokrajinskog sekretarijata, da bi naredne godine bilo posađeno još tri hektara. PSS Sombor počeo je s trešnjom i jagodama, a pre dolaska „Ferera“ posađeni su i lešnici, za pun potencijal ovog oglednog zasada.

– Pokrajinski sekretarijat, kao i do sada, podržava i potpomaže razvoj poljoprivrede u AP Vojvodini, prvenstveno kroz bespovratna sredstva za gazdinstva, ali i kroz potporu poljoprivrednim stručnim službama, na kojima se zasniva modernizacija i unapređenje zaštite bilja – rekao je pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu Mladen Petreš, ističući da je Pokrajinski sekretarijat otvoren za saradnju i sugestije. On je pozvao sve poljoprivrednike i stručnjake koji imaju pitanja, predloge za unapređenje poljoprivrede ili dileme, da se jave Sekretarijatu, kako bi zajedno došli do pravih rešenja.

– Ono što je poezija u književnosti, to je voćarstvo u poljoprivredi – rekao je profesor dr Zoran Keserović, s Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, naš najveći stručnjak za voćarstvo. – Posle proizvodnje jabuke, gde je primenjena jedna od najsavremenijih tehnologija, trešnja je druga voćna vrsta koja u poslednjih nekoliko godina značajno napreduje s tehnologijom. Podižu se savremeni zasadi sa dobrim sortama, u sistemu fertirigacije, s protivgradnim mrežama. Kad me je jedan od ministara pitao kako to Holandija koja je nešto malo veća od Vojvodine, izvozi u vrednosti od 94 milijarde dolara, a kompletna Srbija jedva 4,5 milijarde, rekao sam da su na vreme formirali zlatni trougao: spoj politike biznisa, velikih kompanija i naravno, nauke, okrenuvši se radno intenzivnoj proizvodnji, poručio je Keserović.

– Srbija mora da menja stav prema poljoprivredi, okrećući se ka radno intenzivnim granama. Prosek proizvodnje u Srbiji je 18.000-20.000 tona, 2004. bio je 30.000 tona, a najmanji prošle godine, zbog zimskih i prolećnih mrazeva – 14.900 tona. Ove godine očekujem prinos preko 25.000 tona. U izvozu, najviše smo zaradili 2017. godine, oko sedam miliona dolara, a ove godine očekujem još više – oko 10 miliona dolara, zaključio je dr Zoran Keserović.

Učesnici Dana polja trešanja potom su obišli sortne oglede trešnje, leske i ogleda PSS Sombor, gde su se upoznali s modelom zaštite trešnje u okviru Prognozne službe, a potom otišli i u Zemljoradničku zadrugu „Agrodunav“ iz Karavukova. Danu voćara, pored brojnih poljoprivrednika i predstavnika medija, prisustvovali su i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Zadružnog saveza Vojvodine. Izvor Jutro

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *