Stenica – sve češći stanovnik naših sredina

Čuli ste za izraz dosadan ko stenica. Od izreke do realnosti i kako izgleda u stvarnosti svedoci smo od onih koji su hobisti do onih koji imaju samo par saksija ali najveće nevolje imaju voćari, koji su prošle godine bili pod “opsadom” štetočine, braon mramorasta stenica ili smrdibube. Došla je iz Azije, dobro se “snašla” u našem podneblju i prošlog leta nanela velike štete. Bilo je slučajeva da u jabučnjaku se pojavi na plodovima u velikom broju i za samo nekoliko sati nanese velike štete (čak do 50% plodova dobiju lažne “gorke pege”). Sve deluje da je to posledica manjka kalcijuma, visoke temperature, ali ne, to je posledica uboda mramoraste stenice koja se hrani sokovima iz ploda. Naročito se to dešavalo u voćnjacima sa sortama Fuji i Grany Smith.

Staništa su paulovnija i soja zatim prelazi na povrće i voće. Na nižim temperaturama se “umiri” i to je prilika da tada koristimo zaštitna sredstva i smanjimo njihov broj.  Braon mramorasta stenica ima sposobnost da se “pravi mrtva” to jest sposobnost anabioze gde glumi smrt. Dakle ozbiljan protivnik

Vreme tretiranja je rano jutro, između 4 – 8 sati kada su temperature relativno niske i braon mramorasta stenica je teško pokretna.U toku su istraživanja da se štete smanje i uvođenjem njenih prirodnih neprijatelja – osa Vespa samurai, ali je to dugotrajan proces koji može da nanese i štete našim insektima i poremeti prirodnu ravnotežu u našem staništu. Zato se treba spremiti na dugu borbu.

Zelena povrtna stenica (Nezara viridula) je široko je rasprostranjena vrsta buba. Može se naći u baštama i na poljima. Budući da ove stenice vole prostore gde vegetacija buja, mere kontrole neophodna su u baštama i povrtnjacima.

Zelena povrtna stenica (Nezara viridula)  koja se pojavila usled klimatskih promena. Potiče iz tropskih i suptropskih krajeva, a transportom se proširila u područja gde joj pogoduju vremenski uslovi, gde ima dovoljno hrane i nema prirodnih neprijatelja. Kod nas je prvi put registrovana 2007.godine. Javlja se na usevima paprike, paradajza, krompira, boranije, soje, kukuruza, kao i u zasadima voća i vinove loze.

Odrasli insekti su dugi 14-16 mm, a muške jedinke su nešto manje. Mogu biti žuto-zelene boje. Na prednjem delu primećuje se linija od tri male bele mrlje. Stenica ima pet stadijuma – prva tri su žuto-braon boje sa belim ili crnim tačkama, a poslednja dva imaju dve forme: zelena sa crnim tačkama ili crna sa žutim.

Kako tokom proleća počne da otopljava, stenice počinju da se bude iz zimske hibernacije. Ženke stenica tada polažu jaja na iznikle biljke, ne birajući na kojoj vrsti će to učiniti. Jednom kada dospeju na biljku, bilo da su u stadijumu larve ili odrasle jedinke, zelene stenice počinju da se hrane sokovima koje biljka ispušta ali napadaju i okolne zasade voća i povrća, naročito paradajza, paprike, kukuruza i pasulja. Znaci potencijalne štete većih razmera jesu igličasti ubodi na lisnoj masi biljaka, okruženi žutom i zelenom bojom, navodi Gardeningknowhow. Stoga, prisustvo nekolicine zelenih stenica u bašti neće predstavljati problem, dok će veći broj njih svakako naneti štetu povrću i drugim usevima.

Iz godine u godinu, ove stenice su sve veći problem na povrću. Iako rešavanje problema zelenih stenica nije lako, treba znati da postoje prirodni načini njihovog uklanjanja ili bar odvraćanja pre nego što se posegne za tretmanom hemikalijama.

Za početak, baštu i okolinu trebalo bi držati čistom i ne odlagati nikakav otpadni materijal u blizini. Košenje korovskih biljaka i izrasle trave jedna je od prvih mera koju treba preduzeti a uz to bi trebalo i ukloniti stare daske, cepanice i slično, koje stenicama služe kao sklonište.

Ukoliko se i pored prirodnih metoda suzbijanja zelenih stenica ipak posegne za upotrebom insekticida, prema navodima PIS-a za suzbijanje ove štetočine  u proizvodnji paradajza i paprike u zaštićenom prostoru registrovan je insekticid na bazi aktivne materije deltametrin – Scatto 0,18-0,42 l/ha, čija je karenca 3 dana u navedenim usevima.

Najjači  napadi obično budu u fazi sazrevanja plodova, te strogo treba voditi računa o karenci primenjenog insekticida. Na manjim površinama pod povrćem mogu se i ručno sakupiti jedinke ili izlovljavati sa lepljivim klopkama crvene boje.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *