KAKAV NAM JE SALDO RATRSKE GODINE?

Početak jeseni, makar kalendarski označava kraj ekonomske godine u poljoprivredi u pogledu prinosa ratarskih kultura. Sudeći po rezultatima sa terena, ovogodišnji prinosi za pšenicu i suncokret bili su  prosečni, dok su za  za kukuruz i soju i pored evidentne suše rezultati dobri.

   Naša najzastupljenija kutura kukuruz, ove godine posejan je  na 970.000 hektara . Novim rodom trgovalo već u maju, kada je kilogram kukuruza bio 16 dinara, a od jula cena se spuštala i sada se kreće od 13,5 do 14 dinara. Očekivani rod je šarolik, jer je berba kukuruza još u toku, mada po dosadašnjim rezultatima, velike vrućine tokom avgusta nisu svuda nanele štetu kukuruzu jer je već bio u poodmakloj fazi vegetacije. Direktor Udruženja za unapređenje proizvodnje i izvoza žitarica i uljarica „Žita Srbije” Vukosav Saković kaže da se prinosi kukuruza, u zavisnosti od regiona, kreću od šest tona po hektaru do čak 14, i da ćemo ove godine imati, po svoj prilici, 7,7 miliona tona žutog zlata.

  I pored nezahvalne setve u 2018. pšenice smo imali zasnovano na 570.000 hektara. U novu kampanju već se pripremaju parcele. Suma sumarum mnogi očekuju sličnu sitaciju kao lane jer je zemljište poprilično suvo. Obzirom na klimat koji je evidetno promenjen i na našim prostorima, ni najveći optimisti nisu očekivali visoke prinose, jer je setva protekla u suši, te je rod počeo da niče na mnogim parcelama tek u januaru. Prosečan prinos je bio 4,5 tone po hektaru, što je na nivou višegodišnjeg proseka, premda je prošle godine bio pet tona po hektaru. Hlebnog žita i ove godine imamo iznad domaćih potreba pa će  milion tona viška potražiti kupca van zemlje. Naravno ta cena će zavisiti, pre svega od kvaliteta i potrebe ino tržišta !      

Uljarice, posebno žetva suncokreta, je donela da je ova ekonomska godina slična lanjskoj, jer je  prosek na vojvođanskim njivama , gde se najviše gaji bio oko 3,1 tone po hektaru. Poljoprivrednici su očekivali i veći rod, ali je klima uzela svoj danak koji se odrazio na to da  rod bude ispod očekivanog. Drugi udar na ratre je cena koja nikako ne odgovara ulaganjima. Naime zrno suncokreta se u slobodnoj trgovini plaćalo 35 do 36 dinara za kilogram. Koliko je suncokretovog zrna do sada oktupljeno nema pouzdane statistike, ali je čane naša uljarska industrija preradila između 500.000 tona i 600.000 tona.

Srbija ima najkvalitetniju soju, međutim najverovatnije zbog cenovne politike i ove godine smo zasnovali uglavnom slične površine, odnosno 230.000 hektara. Prema prvim procenama, domaći prosek soje iznosiće 3,3 tone po hektaru. Ovakvom skoru su doprinele upravo visoke temperature, koje su kasne sorte soje, bukvalno desetkovale. Iz tog razloga sojari nisu zadovoljni ovom ratrskom godinom. Tržiše je minulih dana soju plaćalo, što bi moglo biti i više. Sve u svemu,s  prelaznim zalihama, soje ćemo ove godine imati oko milion tona, što praktično znači da će polovinu roda ići u izvoz.

Redakcija

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *