Inspekcija najviše zamerki imala na meso, jaja, povrće, voće

Potročaši se najčešće žale na miris, boju, ukus hrane, istek rokova izloženih namirnica i nedostatak deklaracije, ukazuju u Ministarstvu poljoprivrede, i istovremeno skreću pažnju na to da kupci moraju da vode računa i o tome gde pazare hranu jer namirnice treba nabavljati od distributera i proizvođača koji poseduju dokumentaciju o proizvodama, i to na mestima koja su registrovana za prodaju.

U Ministarstvu poljoprivredi kazali su za „Dnevnik” da uvek postupaju po prijavama potrošača, bilo da su pisane ili telefonske, u što kraćem roku, zavisno od procene rizika, i da u kontrolama gledaju upravo svojstva hrane na koja i kupci obraćaju pažnju pri izboru namirnica, zatim mikrobiološku ispravnost, način čuvanja i način izlaganja namirnica za prodaju, označavanje i deklarisanje, poreklo i propratnu dokumentaciju.

Tri inspekcijske službe pri tom ministarstvu – Poljoprivredna, Veterinarska i Fitosaniratna – podsećaju na to da je zakonom zabranjena prodaja hrane životinjskog porekla proizvedene u neodobrenim objektima i bez kontrole, kao i prodaja hrane na tezgama na ulici ili na pijaci van rashladnih vitrina, premda upravo na tim mestima iz automobila-gepeka kupci vole da pazare misleći da kupuju domaći proizvod.

Inspekcije Ministarstva poljoprivrede su tokom 2019. godine obavile više od 100.000 redovnih i vanrednih kontrola i s tržišta povukle nebezbednu hranu zbog nedostatka sledljivosti, isteka roka trajanja, nepropisnog deklarisanja, neispunjavanja uslova za proizvodnju ili nepoštovanja, odnosno neusklađenosti sa zakonskim propisima kao i drugih neusaglašenosti.

Veterinarski inspektori su tokom lanjske godine bila u čak 4.613 vanrednih kontrola u mesarama, samoposlugama, prodavnicama delikatesa, ribarnicama, zatim ugostiteljskim objekima, objektima brze hrane, pijacama i drugim objektima i utvrdili ukupno 923 neusaglašenosti.

Između ostalog, podneli su 225 prijava i po njihovim nalozima uništeno je više od 37 tona hrane životinjskog porekla, a od toga mesa i proizvoda od mesa 31.388 kilograma, mleka i proizvoda od mleka 2.629, ribe i proizvoda od ribe 492 kilograma i 86.707 jaja.

Fitosanitarni inspektori su na graničnim prelazima tokom prošle godine obavili čak 57.735 pregleda pošiljki bilja i biljnih proizvoda, teških bezmalo 850.000 tona. Rešenjem inspektora zabranjen je uvoz pošiljke sojine sačme zbog povećanog prisustva genetske modifikacije i naređeno njeno vraćanje pošiljaocu.

U istom periodu 19 pošiljki južnog voća i povrća je uništeno zbog povećanog sadržaja sredstava za zaštitu bilja, pet pošiljki južnog voća i povrća zbog promrzlosti, a 22 pošiljke južnog voća i povrća vraćene su pošiljaocu.

Ta inspekcija navela je u izveštaju da je analizirano 10.217 proizvoda i doneto 495 zaključaka o otklanjanju nedostataka proizvoda, kao i 128 rešenja o zabrani uvoza.

Poljoprivredni inspektori su tokom lanjske godine povukli iz prometa 1.805 tona prehrambenih prizvoda biljnog porekla i 48.404 litara pića.Zbog neodgovarajuće deklaracije ili isteklog roka, iz prodaje je povučeno 45.213 litara alkohola i alkoholnih pića i 2.958 litara bezalkoholnih pića.

Istovremeno, zbog nedostatka analiza bezbednosti hrane, sledljivosti i neodgovarajuće deklaracije, iz prometa su najviše povlačeni brašno, testenine, zamrznuto povrće i voće.

Razlozi za to su pre svega što je uvezena hrana imala nedostatke koji se odnose na nepostojanje deklaracija na srpskom jeziku, zatim zbog neodgovarajućeg kvaliteta proizvoda, nedozvoljene upotreba aditiva, mikrobiološke neispravnosti hrane, povećanog nivoa teških metala ili prisustva toksina.

Izvor:Dnevnik

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *