Inovativna poljoprivreda: Deca savetuju roditelje

20. avgusta 2020.

Novi koncepti obrade zemljišta, uzgajanja biljaka i životinja za mlade poljoprivrednike u Srbiji nisu tabu. Naprotiv, „pametno“ navodnjavanje, korišćenje organskih preparata za poljoprivredu, tehnološki napredna mehanizacija, pa čak i ideje poput specijalnog „hotela“ za kokoške – najveće pobornike imaju upravo među mladim vlasnicima seoskih imanja. Problem je u tome što je mladih još uvek suviše malo za „podmlađivanje“ cele industrije.

Prosečna starost, obrazovanje i aktivnosti vlasnika poljoprivrednih gazdinstava ne doprinose održivom razvoju ovog sektora u Srbiji. A mala poljoprivredna gazdinstva kojima upravljaju žene su u još gorem položaju, one su mahom starije od muškaraca, manje obrazovane, ali i manje zainteresovane da pohađaju obuke i kurseve, i uopšte uvode bilo kakve inovacije u poljoprivrednu proizvodnju.

Ovo su ocene u studiji o malim i porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima u Srbiji, koje je nedavno objavila organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO). Neke od preporuka iz ove studije jesu da se pomogne proces izlaska starijih poljoprivrednika iz poljoprivredne proizvodnje, da se ubrza dolazak mlađih, kao i da im se poveća dostupnost i kapacitet za inovacije. U teoriji sve možda i zvuči kao razuman pristup poslu, ali u praksi je za sada teško izvodljivo.

Prema poslednjim podacima Privredne komore Srbije, prosečna starost nosioca gazdinstva je 61 godina, dok je 2012. bila 59 godina. Tek svaki 14. nosilac gazdinstva mlađi je od 40 godina. Takođe, da bi poljoprivredna gazdinstva doprinosila održivom razvoju ovog sektora u Srbiji potrebne su inovacije u samom procesu proizvodnje.

„Pametno“ navodnjavanje

Firme koje proizvode različite inovativne proizvode za poljoprivrednu proizvodnju kažu da njihovo iskustvo pokazuje da mladi poljoprivrednici poljoprivredu posmatraju pre svega kao biznis, kao i da su spremni da probaju sve kako bi imali bolji rod, veće prinose, kvalitetniji proizvod i samim tim veću zaradu.

„Moj dosadašnji posao sa mlađim poljoprivrednicima je pokazao da su oni posebno zainteresovani za nove tehnologije i načine proizvodnje, jer su odrastali uz tehnologiju i primena savremenih tehnoloških rešenja im nije tabu. Zajedničko im je da posmatraju poljoprivredu kao biznis, a biznis da bi funkcionisao mora da bude efikasan“, kaže Lazar Jovanović, generalni direktor kompanije „Smart Watering“.

Prema njegovim rečima, u svakom poslu, pa i u poljoprivredi, ključ napretka su inovacije, jer smanjuju troškove, povećavaju efikasnost rada, štede vreme i povećavaju prihod. „Nekada se navodnjavalo iskustveno i po proceni“, podseća Jovanović, „a danas to više nije dovoljno, svaki resurs je dragocen jer biljka da bi dala svoj maksimum ne sme biti ni prevlažena ni zasušena“.

Stručnjaci u ovoj kompaniji rade na ideji o „pametnom navodnjavanju“ od 2015. godine i cilj im je da svako može da navodnjava pametno i precizno, kako bi mogao da se iskoristi pun potencijal svakog voćnjaka.

„Većina klijenata su nam oni koji tek podižu zasade, to su uglavnom ljudi starosti do 55 godina ili mlađi. Naravno, ima i onih koji se generacijama bave poljoprivredom i koji su shvatili da više nije dovoljno oslanjati se samo na iskustvo, već da sve moramo meriti i donositi odluke na osnovu raznih alata“, kaže Jovanović. Dodaje da su u kompaniji jednako zainteresovani za saradnju i sa malim poljoprivrednicima kao i sa velikim firmama, koje pod zasadima imaju stotine hektara.

Mladi prodaju, mladi kupuju

Iskustva kompanije „Algotehnology“ su slična – poljoprivrednici, a posebno oni mlađi, poslednjih godina se sve više okreću inovacijama, ali i organskoj proizvodnji. Ova kompanija osnovana je pre četiri godine, usmerena je na razvoj, istraživanje, proizvodnju i prodaju organskih proizvoda namenjenih poljoprivredi i revitalizaciji ekoloških problema.

Najpoznatiji proizvodi su im na bazi braon morske alge, i kako kažu svi su prirodni biostimulatori koji aktiviraju enzimske procese u biljci, poboljšavaju procese sinteze i omogućavaju biljkama da lakše prebrode razne stresove. Osim toga, proizvode i preparate, kao ekološka rešenja za poboljšanje kvaliteta vodotokova, sanaciju otpadnih voda i deponija, kao i za potrebe gašenja požara.

„Stariji poljoprivrednici su navikli na svoj ustaljeni rad i malo teže prihvataju inovacije, dok mladi ipak više pridaju pažnju novitetima. Mada, primetno je da su stariji počeli da slušaju mlađe i da i sami primenjuju razne novine. Dosadašnje iskustvo je pokazalo da, naročito mlađim poljoprivrednicima, cena nekog proizvoda često nije presudna. Najviše ih interesuje efekat samog preparata, i da li će dobiti što kvalitetniji proizvod uz poboljšan prinos. Cena nekada igra ulogu, ali ako je poljoprivrednik zadovoljan i dobije šta je očekivao, ona i nije tako bitna“, priča Dragan Minić, menadžer prodaje u kompaniji „Algotehnology“, inače i sam mladi poljoprivrednik, odgajivač dunja.

Prema njegovom iskustvu, najveći broj mladih poljoprivrednika se bavi ovim poslom nastavljajući porodičnu tradiciju, dok svega oko 30 procenata počinje od početka, kupujući imanja. I svi oni koriste državne subvencije, kao i novac koji mogu da dobiju iz raznih fondova.

„U poslu srećem i mlađe poljoprivrednike koji su novac zaradili radeći na prekookeanskim brodovima. I onda su sve to uložili i podigli svoje zasade, pa se sada stvarno trude da imaju što kvalitetniji proizvod. Oni su uvek spremni da probaju sve novitete koji se pojave na tržištu, ili da poboljšaju rod ili da olakšaju posao“, kaže Minić.

Mašine u proseku stare 30 godina

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede tvrde da su mladi poljoprivredni proizvođači prepoznati kao grupacija kojoj je neophodna dodatna podrška, kako bi zasnovali i održali svoje gazdinstvo. U većini programa za podsticaje investicijama mladi imaju prednost prilikom bodovanja i rangiranja, a u IPARD programu i za pet procenata viši iznos podsticaja u odnosu na ostale aplikante.

Mladi do 40 godina, pored žena i gazdinstava u planinskom području, imaju i najpovoljnije uslove za ostvarivanje kreditne podrške, jer je za njih fiksna kamatna stopa sa tri procenta spuštena na jedan.

Za vrhunske rezultate u poljoprivredi potrebna je i vrhunska mehanizacija. Podaci o poljoprivrednim domaćinstvima u našoj zemlji pokazuju da smo još daleko od toga. Traktori u Srbiji, ali i druge poljoprivredne mašine, u proseku su stari više od 30 godina. A, zbog starosti mehanizacije, država je prošle godine menjala i Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima, čime je omogućeno da stare tablice i dalje važe, uz potvrdu o tehničkom pregledu. Stručnjaci su tada tvrdili da oko 60 odsto traktora ne bi prošlo tehnički pregled, koji je bio obavezan, ali nije postojala kazna za one koji ga nemaju. Mehanizacija je najstarija u centralnoj Srbiji.

„Multipraktik“ mašine

Oni koji se bave distribucijom poljoprivredne mehanizacije, ipak, tvrde da je interesovanje poljoprivrednika za inovativnim mašinama u poljoprivredi sve veće. Tako, na primer, novosadska firma „Agrostandard“ u ponudi ima rotacioni plug koji može u jednom prohodu posle žetve da pripremi zemljište za setvu. Ovaj plug, za razliku od klasičnog koji zemlju okreće, meša zemljište, čime se postiže bolja struktura i viša temepratura zemljišta. Takođe, uštede u gorivu su i do 40 procenata u odnosu na konvencionalan način obrade zemljišta.

Jedna od mašina koja donosi potpuno novi način uzgoja je i kombajn za pasulj. On kupi pokošeni i osušeni pasulj, zatim ubacuje u bubanj koji razdvaja zrno od mahune i stabla pasulja. Posle toga, zrno pada na perforirani deo gde duva ventilator velike snage, koji dodatno uklanja nečistoće. Na kraju, zrno pasulja dolazi do vibracionog sita, zatim bunkera, i prazni se u prikolicu. Sve to donosi značajnu uštedu u vremenu i olakšava posao.

Kako bi kokoške bile zadovoljne i samim tim nosile više jaja, njihovo smeštanje u namenski „hotel“ se pokazalo kao bitan faktor u celom tom procesu. Naime, evropska praksa je držanje i gajenje živine u čistim i sređenim uslovima, a u Srbiju je tu ideju preselio povratnik iz Švajcarske, koji je za svoje kokoške napravio „hotele“. Kućice-hoteli su napravljeni od brodskog poda, sa fiokama koje omogućavaju lako čišćenje i boksovima za gnezda.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *