Gorivo oborilo subvenciju ili nešto drugo?!

Možda niste znali ali gorivo je jeftinije. Tako je bar glasilo obrazloženje za meru Vlade koja je krajem februara izazvala prilično gneva. Prepiske na društvenim mrežama, ali i onih kolega koji jo uvek mogu i žele da objave i ono što pamet ne prima i želudac ne svari. Izgleda da su svilena vremena još na snazi a naša demokratija, propustila je uvek zadnju šansu nekog našeg nesrećnog marta. Kako je i zašto istopljena subvencija od 100 evra po hektaru.

       Da li zbog toga 1.200 dinara za gorivo oprost seljaka?

    Poljoprivrednici u Srbiji više ne pominju potrebu da ostvare kupovinu jeftinijeg dizel goriva za obradu, iako je Vlada Srbije smanjila za 1.200 dinara izdvajanje ratarima za ovu potrebu.Sporadično se oglase Udruženja ili opozicioni političari i tu se stalo.Ulazimo u prolećne radove,ne izlazimo iz korone, te je i gorivo ptičja vest. Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović je pomenutu odluku obrazložio time, da je sadašnja cena dizel goriva „povoljna” i da za vanrednu meru nema potrebe.

– Mi smo 2019. godine dali jednokratnu subvenciju od 1.200 dinara po hektaru kada je dizel gorivo bilo 169 dinara, a sada je ta litra dizela 16-17 dinara jeftinija. Prošle godine smo isto isplatili uoči korone, jer nismo znali kakva će situacija biti na tržištu energenata. Kasnije je došlo do dramatičnog pada cene dizela i do 30-40 dinara –  rekao je Nedimović.

Mali i veliki

   Koliko je ovom izmenom liste podsticaja stvorena mogućnost da se pokriju neki drugi planirani troškovi, ne zna se, ali će sigurno par milijardi dobro doći za neke isplate koje kasne. Ajde da se malo ppozabavimo matematikom. Primera radi, ratari koji obrađuju do 20 ha ovom merom ostali su bez novca za kupovinu oko 150 litara dizel goriva ili bez količine potrebne za obradu 3-5 ha. Analitičari kažu,to je i zanemarljiv trošak naspram ratarskih prihoda ostvarenih rastom prodajne cene kukuruza, soje, pšenice koje su inače skočile. Voćari, tvrde za njih nije, jer tokom sezone, za recimo 5 hektara pod voćem, dnevno troše i do 20 litara nafte. Od prolećne obrade, rezidbe,prihrane koja bude i 20 puta tokom sezone,navodnjavanje, berbe, jesenje obrade. Dakle nisu ni oni baš toliko ,,mali,,koliko neko želi da ih predstavi.

  Njihove kolege,velika gazdinstva i veliki potrošači dizel goriva imaju sa razlogom još težu finansijsku računicu, sa potpuno opravdanim pitanjem, zbog čega godinama izdvajaju najviše za gorivo. Elem, računica o trošku za obradu 2.579.000 ha, prema potrošnji goriva od 40 i 60 litara po hektaru, pokazuje da poljoprivredici solidno pune državnu kasu.U cenu dizel goriva uračunat je PDV od 20 odsto i akciza od 59,48 dinara po litri. Ove dve stavke u budžet donose 90,90 dinara po litri, što je najveći trošak ove vrste u regionu.

    Prema potrošnji od 40 litara/ha iznos PDV i akcize za površinu oranica preko 2,5 miliona hektara iznosi ukupno 9.298.840.400 dinara, a za potrošnju od 60 litara 13.948.263.600 dinara.

Drugi i mi

   Ko ne veruje, ne mora. Međutim uporednim cenama,naši ratari troše skuplji dizel od kolega u Mađarskoj, gde je cena 138,02 din/litri, u Rumuniji 128,4 din/litri, u BiH 115,97 din/litri, u Hrvatskoj – „plavi dizel” plaćaju svega 76,70 din/litri. a dobijaju i određene količine za stoku recimo po krmači 120 litara, za krave od 40-90 litara i za ovce 8 litara.

     Dok je Srbija smanjila poljoprivredne subvencije sa 12.000 dinara na 4.000 dinara po hektaru, Slovenija, daleko manja poljoprivredna zemlja od Srbije, svoje seljake dotira sa po više stotina evra po hektaru. Dok je u Srbiji premija za mleko sedam dinara, dotle Slovenci daju 24 evrocenta – 30 dinara po litri. Dok se kod nas odlazak mladih sa sela nezaustavljivo nastavlja, dotle slovenačka država svakom mladom čoveku koji odluči da se bavi poljoprivredom daje 45.000 evra kao početni podsticaj..Druge i da ne pominjemo. Kako onda da budemo konkurentni sa njima u datim uslovima privređivanja? U svim zemljama u okruženju učešće dizela u troškovima ratarske proizvodnje se kreće od 8-15 odsto, a najveća je u gajenju šećerne repe i navodnjavanju.

   Subvencije su najviše pogodile ratare, jer su smanjene 15 puta i sad su tek nešto više od 30 evra po hektaru, dok su u državama EU od 300 do 600 evra po hektaru. Da se razumemo, ni u vreme ,,žutih,, ova mera nije bila ponajbolje kontrolisana, jer su oni preko100 hektara uzimali subvenciju a istovremeno izdavali zemlju po trostrukovišoj ceni. Bilo je čak i državne zemlje pod zakup, koju niko nije obrađivao a opet uzimao lovu iz državnre kase po hektaru. Takvih je tvrde upućeni bilo manje, ali su uzimali više para što ovim potonjima nikako nije odgovaralo. Bilo je i onih koji su dobili na ,,izvolte,, zadruge i kombinate.. Da našim ludostima nema kraja najbolje oslikava podatak da su pređašnji uložili silne milione evra da PKB stave na noge, dok su ovi potonji sa sve državne zemlje, stokom, mehanizacijom, plantažama, istina i malo radnika skoro pa poklonili Arapima. Kao da se takmiče , a što i ne bi ne daju iz džepa.

   Umesto najavljenog „u istoriji Srbije nikad većeg budžeta za poljoprivredu i selo“, posle pobedničke izborne euforije novoustoličene SNS vladajuće koalicije ‒ koja uključuje i dva predsednika „seljačkih partija“ koji su iz svojih razloga izdali poljoprivrednike i žitelje sela – kasa je bila sve tanja za guber.

  Čista matematika i surova statistika

-2013, ukinute su subvencije za 100 hektara zakupljenog državnog zemljišta (1.200.000 dinara

– 2014, za pet puta je smanjena površina sopstvenog ili od drugih privatnika zakupljenog obradivog zemljišta za isplatu subvencija ‒ sa 100 na 20 hektara (960.000 dinara

– 2015, za tri puta su umanjene subvencije za 20 hektara, sa 12.000 na 4.000 dinara po hektaru (160.000 dinara), odnosno za samo dve godine ,2014. i 2015, subvencije za porodična gazdinstva smanjene su za 15 puta – što je nezabeleženo u dosadašnjoj istoriji subvencionisanja poljoprivrede u svetu

-2016, zloupotrebom prava je onih „minimalnih 5%“ za podsticaje poljoprivredi i selu prenamenjeno na ukupan budžet resornog ministarstva, u šta spadaju sve obaveze i službena putovanja zaposlenih u resoru a čini se da se dobro putovalo.

       Tako su poljoprivrednici i žitelji sela od 2012. do 2020. oštećeni „samo“ za 103,5 milijardi dinara, tj. za oko 880 miliona evra

      Jedino je 2019. udeljeno 1.200 dinara po hektaru za regres dizela, umesto nekadašnjih 50 l/ha besplatnog dizela!

Subvencije topile zemlju i gazdinstva

    Intersantan je i podatak, da kako se topila subvencija po hektaru, tako su se topili i hektari državnog zemljišta. Profesor Miladin  Ševarlić  ocenjuje da je prodaja državne zemlje štetna po svaku državu. “S kojim pravom sadašnja generacija preuzima rizik da budzašto rasproda taj najdragoceniji prirodni resurs, odnosno preuzima tapiju na deo države koji će se prodavati? Jer ako ova generacija sa ovoliko resursa ne može da bude ekonomski samoodrživa, kako će naredne generacije da budu samoodržive bez tih resursa? Zemlja koja rasproda svoju teriitoriju , svoje izvore vode, svoje šume, svoje poljoprivredno zemljište nije više zemlja tog naroda”, kaže Ševarlić.

          Ono što je čini se nateže, jeste potpuno nestajanje pojedenih sela ali i poirodičnih poljoprivrednih gazdinstava. Samo za 6 godina prošlog i ovog mandata ugašeno je preko 60 hiljada porodičnih poljoprivrednih gazdinstava sa po dva člana, to je 120 hiljada ljudi, koji su izgubili šansu da žive i da preživljavaju. Te brojke opominju mnogo više od miliona i kamiona, jer govorimo o ljudima, koji su najčešće, statistička greška ili kolateralna šteta….!

   Gorivo je bio povod pisanije ovog članka ali se ispostavilo da se tragom od 12 hiljada dinara po hektaru, našlo još što šta bivših i sadašnjih. Jedini stalni su, seljaci, ovi što biraju, bivše i sadašnje.Nije mi jasno kako uvek omanu? Možda je Obrenović bio nepismen ali vrlo racionalan i sposoban. O kartelima, monopolima, uvoznicima na mala i velika vrata, o tome da smo sirovinska baza bogatih i da ne govorimo! A sve u slavu srpskog seljka koji nas je branio i hranio! Najčešća krilatica gotovo većine političkih poslenika u izbornoj kampanji.

    Na kraju nije glad u svetu, samim tim ni kod nas, zato što ne možemo nahraniti siromašne, već zato što ne možemo nahraniti bogate! Vozi Miško!  S.C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *