Demografija i odliv stanovništva ugrozili Srbiju

Srbija demografski tone ka broju stanovnika koji je imala davne 1966.godine i prvi put nakon više od pola veka broj stanovnika u Srbiji pašće ispod 7 miliona stanovnika, a demografski kolaps dodatno ubrzavaju ekonomske migracije koje dodatno smanjuju ukupni broj rođene dece u Srbiji, jedan je od ključnih zaključaka 195.konferencije Danas konferens centra “Demografski trendovi i odliv radno sposobnog stanovništva”, koja je održana u hotelu Radison Blu u Beogradu.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku iz godine u godinu postaju sve sumorniji, a višedecenijski trend negativnog prirodnog priraštaja se nastavlja i dodatno ubrzava. Davne 1966. godine, u Srbiji je bilo ukupno 48.304 više rođenih nego umrlih, dok je nekih pola veka kasnije,  2017. godine ta razlika promenjena u 38.828 više umrlih nego rođenih. Prosečna starost stanovnika iz popisa 2011. godine iznosi 42,2 godine, a samo u tom međupopisnom periodu Srbija je izgubila najmanje 311.139 stanovnika, dok je broj naših građana koji rade u inostranstvu zvanično preko 313 hiljada, dok je realno taj broj daleko veći.

      Ljiljana Đorđević, načelnik Odeljenja za popis stanovništva Republičkog zavoda za statistiku Srbije, ukazala je u svojoj prezentaciji na projekciju demografskih trendova do 2041. godine u Srbiji koji će u konzervativnoj proceni dovesti do neodrživog demografskog debalansa u kome će na jedno dete mlađe od 15 godina, u ukupnoj populaciji Srbije biti preko dve osobe starije od 65 godina.

      Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije, ukazao je na prilično depresivnu činjenicu da su čak i takve demografske projekcije optimistične, u poređenju sa mnogo izvesnijim scenarijem koji je zasnovan na primerima iz okruženja, gde je samo u periodu između dva popisa u Bugarskoj, nakon ulaska u EU i liberalizacije režima zapošljavanja, Bugarsku napustilo preko dva miliona stanovnika. Ipak, pošto uticaj ekonomskih migracija nije nov fenomen, postoji prostor za promene ovih trendova, tako da je Atanacković naveo primer Švedske koja je tokom 19.veka ostala bez pola stanovništva zbog migracija u SAD, da bi taj trend bio promenjen nakon promene strukture ekonomije, tako da je Švedska danas jedna od najbogatijih država Evrope.

Jedino održivo rešenje problema negativnih demografskih trendova i nekontrolisano ubrzavanja tih procesa kroz ekonomske migracije, jeste stvaranje ambijenta za ostanak radno sposobnog stanovništva u Srbiji, kao i realnog okvira za investiciono ulaganje naših ljudi iz dijaspore, koji bi mogli da pokrenu održiv proces povratka u Srbiju ljudi koji sada rade u inostranstvu. redakcija

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *