Cene hrane u svetu i dalje padaju

Tokom aprila cene hrane su treći mesec zaredom nastavile su da padaju, jer su posledice pandemije koronavirusa po privredu i logistiku dovele do značajnog pada potražnje, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO.

Indeks cena hrane FAO, koji prati međunarodno tržište namirnica kojima se najviše trguje, u aprilu je iznosio 165,5 poena, što je oko 3,4 poena manje nego u martu, ili za tri odsto manje u odnosu na april 2019.

Indeks cena šećera pao je za 14,6 odsto u odnosu na mart, na najnižu vrednost u poslednjih 13 godina. Pad međunarodnih cena sirove nafte smanjio je potražnju za šećernom trskom za proizvodnju etanola (koji neki automobili koriste kao gorivo), što je proizvodnju preusmerilo na šećer i povećalo ponudu za izvoz. Međutim, mere izolacije u pojedinim zemljama dodatno su oborile potražnju.

Indeks cene biljnih ulja pao je za 5,2 odsto, zbog pada vrednosti ulja od palme, soje i uljane repice. Ulogu je imala i smanjena potražnja za biogorivima, kao i pad potražnje u prehrambenom sektoru i proizvodnja palminog ulja u Maleziji, koja je bila veća od očekivane.

FAO je zabeležio dvocifren pad cena putera i mleka u prahu zbog veće ponude za izvoz, celikih zaliha, slabe uvozne potražnje i manjom prodajom u restoranima na severnoj hemisferi. Ukupan indeks cena mlečnih proizvoda pao je za 3,6 odsto.

Cene mesa su pale za 2,7 odsto. Delimičan oporavak uvozne potražnje u Kini nije bio dovoljan da poništi pad uvoza u drugim zemljama. U zemljama koje su veliki proizvođači mesa nastala su logistička zagušenja. Uticaj je imao i veliki pad potražnje u sektoru za prehrambene usluge zbog mera izolacije.

„Pandemija koronavirusa pogodila je i potražnju i ponudu mesa, jer su zatvaranje restorana i pad prihoda domaćinstava doveli do manje potrošnje. Nedostatak radne snage u preradi utiče na proizvodnju po sistemu „U pravo vreme“ u zemljama koje su veliki proizvođači stoke“, rekao je viši ekonomista FAO Upali Galketi Aračiladž.

Međunarodne cene pšenice i pirinča značajno su porasle, dok su cene kukuruza drastično pale. Cene pirinča od marta porasle su za 7,2 odsto, uglavnom zbog privremenih restrikcija izvoza u Vijetnamu. Cene pšenice porasle su za 2,5 odsto zbog izveštaja o brzom ispunjenju izvozne kvote u Rusiji.

Cene žitarica za prehranu stoke i proizvodnju alkoholnih pića izuzev pšenice i pirinča, kao što je kukuruz, pale su za deset odsto, zbog manje potražnje i za ishranu životinja i proizvodnju biogoriva.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *