U Pričeviću kod Valjeva održana 17. Ovčarska izložba i 6. Festival jagnjećeg pečenja

Pričević je i ove godine bio centar srpskog ovčarstva. Na 17. ovčarskoj izložbi i 6. festivalu jagnjećeg pečenja predstavljeno je više od 190 priplodnih grla sjeničke pramenke, a posetioci su uživali u jagnjetini, gulašu i domaćim proizvodima sa više od trideset štandova.

Manifestaciju je otvorio državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Čedomir Rakić, naglašavajući da država snažno podržava stočarstvo.

„Subvencije za kvalitetna priplodna grla iznose 55.000 dinara po grlu za krave, 10.000 dinara za ovce i koze i 18.000 dinara za krmače. Premija za mleko je 19 dinara po litru, a za ovu namenu izdvojeno je više od 4,4 milijarde dinara. Naš cilj je da poljoprivredniku damo sigurnost i stabilnost. To je ulaganje u bolji život i u budućnost Srbije,“ poručio je Rakić.

Goran Marjanović, direktor preduzeća Agrorazvoj valjevske doline, organizator manifestacije, kaže da ima više razloga za zadovoljstvo jer ovaj događaja sve više dobija na značaju. Takav zaključak je produkt sve većeg broja grla ovaca i interesovanje mladih da se upusti u bavljenje ovom granom stočarstva.

„Mogu vam reći da se, zahvaljujući ovoj manifestaciji, svake godine povećava broj ljudi koji podnose zahteve da bi dobili nova grla i, što je najvažnije, nastavili sa ovčarskom proizvodnjom. Tome ide u prilog i to da smo prethodnih godina bili apsolutni šampioni na Ovčarskom sajmu. Namera nam je da ovo još više unapredimo kroz priplodna grla, što smo i do sada radili – i to je dalo rezultat. Takođe, kada je reč o Agrorazvoju, u našem matičnom zapatu imamo oko 35.000 grla. To su matična grla, što je uslov za ostvarivanje subvencija. Kao što sam rekao, svake godine se širi ova proizvodnja. Prethodnih godina smo davali oko 500 grla novim proizvođačima. Poslednjih godina povećava se broj zahteva, pa nismo mogli da podelimo svima – bilo ih je oko 800. A od naših poljoprivrednika se vraća oko 600–650 grla. Mogli bismo i više da podelimo, samo da ih imamo. Mislim da ovčarstvo ima perspektivu, imajući u vidu cenu, koja je bila i ove i prethodnih godina, i da se proizvodnja iz godine u godinu širi“, kaže Marjanović.

Kako se čulo, namera organizatora je da, možda već od iduće godine, uvedu još jednu životinjsku grupu – muzna grla ukoliko budu imali odgovarajući prostor u tu namenu. Kvalitet grla bio je na izuzetno visokom nivou, što potvrđuje i broj izlagača i posećenost te tradicionalne manifestacije, a žiri koji je bio u sastavu Cvijan Mekić, Nevena Maksimović i Radoslava Vujića zaista je imao težak zadatak da nagrade pripadnu najboljim odgajivačima.

,, Kvalitet grla bio izuzetan. Sajam u Pričeviću pokazao je da je ovaj kraj ne samo čuvar tradicije, već i primer kako se ulaganjem, znanjem i upornošću gradi budućnost srpskog stočarstva.,, ističe Vujić

Naravno da uvećavanjem broja grla raste i konkurencija u kvalitetu što je svojim rečima potvrdio predsednik žirija, dr Cvijan Mekić, navodi dajer je manifestacija okupila vrhunske izlagače.

„Ova današnja izložba, sedamnaesta po redu, pokazala je da se u ovom regionu gaje vrlo kvalitetna grla u tipu sjeničke pramenke. Tako da smo danas upoznali veliki broj izlagača. Mada, to nije uvek dovoljno da se prikaže broj grla koji se gaji u valjevskom regionu i šire. Sva grla ovde prisutna su u matičnim knjigama. To su nam potvrdile savetodavne službe koje vode podatke o tim gazdinstvima. A mi smo ovde gledali kolekcije, prvenstveno eksterijer tih grla – kako izgledaju, kako su građena, kako su ujednačena. Na osnovu toga pravili smo određene gradacije – od šampiona u kategoriji do prvog, drugog i trećeg mesta. Mogu da napravim paralelu – i u Sjenici ima vrlo dobrih odgajivača i dobrih kolekcija, ali mogu vam reći da kolekcije ovde danas nimalo nisu zaostajale za izvornim područjem sjeničke ovce. Tako da ovaj kraj može biti značajan za proizvodnju kvalitetnih priplodnih grla sjeničke pramenke. To je prepoznata rasa, jedna vrlo dominantna kod nas, koju preporučujem za sve naše brdske i planinske terene. Vrlo je otporna, što je najvažnije za širenje jedne rase – kako se ona adaptira na određene klimatske uslove.,,

sdr

Apsolutni šampion, Aleksandar Stanarević iz Kamenice, proslavio punoletstvo u ovom poslu na najbolji mogući način.

„Ove godine slavim punoletstvo u stočarskoj proizvodnji – 18 godina neprekidnog rada. Počeo sam sa malim brojem grla, a sada imamo 130 odraslih jedinki, bez podmlatka. Na izložbu sam izveo 30 grla – pet ovnova i 25 ovaca. Konkurencija je bila jaka, ali baš to i čini ovaj sajam jednim od najboljih do sada. Najviše me raduje što sve više mladih ulazi u ovaj posao. Neki od njih su krenuli sa ovcama iz mog zapata, i to je najveće priznanje za trud koji ulažem. Pre dva dana dobili smo treće dete, ćerkicu. Već imam blizance koji imaju šest godina. Naslednici su tu, a moje je samo da ih naučim da vole ovaj posao. Subvencije su stigle na vreme, čak dva meseca ranije nego prethodnih godina, i to je velika podrška za sve nas. To pokazuje da imamo ministra koji razume potrebe poljoprivrednika.,,

Milena Dobrašinović iz Lelića, čije stado broji više od 300 grla, sa ponosom ističe generacijski trud uzgoja ovaca.

„Mi smo ovčari od starine – deda, pradeda, otac, i evo danas ja nastavljam. Ove godine smo u Pričević doveli pet starih ovaca i dva priplodna ovna. Toliko je stalo u prikolicu, inače bismo doneli i više. Konkurencija je velika, ali meni je drago što ima toliko grla i što ovaj kraj živi od stočarstva. Polovinu stada držimo na ispaši, a polovinu u štalama. Imamo mlade, i u tom periodu se mnogo radi. Ali kada vidite da sve što ste odgajili ide u priplod, znate da ste na dobrom putu. Cena jagnjadi je prihvatljiva. Ono što mi dajemo za klanje ljudi dobro plaćaju, a još više nas raduje što većina jagnjadi završava u priplodu. Gazdinstvo je izdalo veliki broj pedigreja, i to je znak da kvalitet držimo visoko.“

U kategoriji starijih ovaca šampion je Marko Gavrilović iz Deguriča, a kod mlađih ovaca ponovo je trijumfovao Stanarević. Šampion kod dvizaca je takođe bio iz Deguriča, dok su u ostalim kategorijama najuspešniji bili Kosta Andrić, Rade Živanović, Zoran Petrović i Milan Bojanić.

Posebne nagrade pripale su Aleksandru Živkoviću iz Rovina, kao najmlađem izlagaču, i Aleksandru Stanareviću, koji je proglašen apsolutnim šampionom izložbe.

   Apsolutni šampion izložbe je Aleksandar Stanarević iz Kamenice kome je dodeljena nagrada u visini od 50.000 dinara, dok je nagradu za najmlađeg izlagača dobio Aleksandar Živković iz Rovina u visini od 10.000 dinara.

   Pored izložbe ovaca, održan je i 6. festival jagnjećeg pečenja, a posetioci su imali priliku da uživaju u ponudi domaćih proizvoda na više od 30 štandova. Na Festivalu jagnjećeg pečenja u okviru takmičenja u pripremi pečenog jagnjeta ove godine učestvovalo je oko 80 ekipa. Svaka je na svoj način organizovala pripremu, ali je većini razlog dolaska bilo druženje. Neko je na kraju ipak morao da slavi te su odličja za delikates ovog kraja poneli sledeći učesnici. 1. mesto – ekipa Šansa iz Valjeva2. mesto – ekipa Stave iz Stava 3. mesto – Milan Ilić iz Beomuževića Dodatno je nagrađena ekipa koja je ove godine imala najinteresantniji novitet – rolovano jagnjeće pečenje – Zabrdica fest – Pušić

Organizatori se već od danas pripremaju da naredne godine učine događaja još lepšim i atraktivnijim. Naravno da treba osim domaćina pohvaliti i učesnike bogatog kulturnog programa koji su na bini pokazali još jednom svu raskoš naše kulturne baštine. O ukusu hrane ne treba raspravljati jer u svakom kutku Srbije se ona razlikuje ali se i sa slašću pojede, tako da ako vas put navede ka Valjevu pečenje je obavezno kako kažu domaćini. S.C.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *