U Evropi obeležen dan Dunava, mesto spajanja i razdvajanja naroda

Dunav je večan kao Tibar, plodonosan kao Nil, veličanstven kao Misisipi, ljubljen kao Volga, živahan kao Rajna. Ovo je opis Dunava koji je dao za ovu reku slavni Napoleon. Svakog 29. juna obeleži se ovaj dan, Međunarodni dan Dunava u 14 evropskih podunavskih zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o zaštiti Dunava

Druga najveća reka Starog kontinenta (posle Volge) nastaje u prelepom Švarcvaldu u Nemačkoj, a protisče kroz 10 evropskih država. Dunav nastaje spajanajem Berga i Brigaša u Dounauešingenu, gde se u  parku dvorca nalazi Fontana iz XIX veka, a simbolizuje službeni izvor reke. Dalje teče peko Bavarske u severnu Austriju, protiče kroz jug Slovačke, potom preseca Mađarsku od severa ka jugu, odakle stiže do istočne Hrvatske. Dunav onda ulazi u Srbiju, formira liniju sa Rumunijom, pa granicu između Rumunije i Bugarske. Tamo gde se spajaju Rumunija i Ukrajina, nakon toka dugog 2.850 kilometara, uliva se u Crnog more, a njegova delta jedan je od najlepših prirodnih fenomena, na Uneskovoj listi svetske prirodne baštine!

Dunav je oduvek bio mesto razdvajanja, ali i mesto spajanja naroda, istorija, ljubavi i lepote. Koliko je važan, lep i jedinstven, znalo se još u doba antike. Herodot ga je nazvao najvećom među rekama, a Hesiod tvrdi da je brat Nila. Bio je grancia Rimskog carstva – sa druge strane reke živela su germanska plemena, a Rimljani se nisu usuđivali da ga pređu! U to vreme nije se znalo gde Dunav izvire, pa je tako Artisotel veroavo da počinje negde na Pirinejima. Ipak, jedan rimski car ostavio je tragove koji se i danas mogu videti na Dunavu. U Đerdapskoj klisuri Trajan je napravio jedan od najvažnijih puteva Rimskog carstva, piše između ostalog u ovogodišnjem časopisu ELEVATE AIR SERBIE, povodom obeležavannja 29. juna, godišnjice ove reke.

Vekovima su Duanvom prolazili  trgovci i vojnici. Osmanlije su njegovom dolinom krenule u osvajanje Evrope. U vreme indsustrijske revolucije imao je ključnu ulogu u povezivanju cetnara Evrope. Veći deo reke tada su kontorlisali Austrijanci.  Na Dunavu su se tokom Prvog i Drugog svetskog rata odvijale mnogo bitke, a istorija raznih naroda vezivala se za njegovu dolinu. Što bi rekao fraancuski car Napoleon: Dunav je kao car među rekama, večan kao Tibar, plodonosan kao Nil, veličanstven kao Misisipi, ljubljen kao Volga, živahan kao Rajna.

Na svom putu od Nemačke do Ukrajine, stekao je preko deset različitih imena i nadimaka, jer prolazi kroz 10 zemalja i prelepih pejzaža sve do Crnog mora.  Ova reka nudi vam da se vožnjom po njoj mogu razgledati i četiri glavna grada – Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd.

Na lepom plavom Dunavu

Reka je dala ime čuvenom valceru Johana Štrausa, a Bečlije svvkako imaju poseban odnos prema Dunavu i njegovim jedinstvenim obalama i plažama. Koriste ga za rekreaciju, igre i sport ili za opuštanje  u kafićima, barovima restoranima i na plaži.

Stari Dunav – okružen je baštama, travnjacima, restoranima sa terasama pored vode i šetališta.  On u Beču  privlači plivače, nautičare, surfere… Možete birati između tri škole jedrenja i surfovanja, iznajmiti čamac ili samo  uživati na dva kilometra dugoj plaži Gansehaufel.

Ostrvo Dunav – Trodnevni festival Dunavskog ostrva (odžava se svake godine u junu) a najveća je besplatna zabava na otvorenom Dunavu u Evropi sa oko tri miliona posetilaca. A ,,ostrvo’’ ima 42 kilometra peščanih, šljunkovitih i livadskih plaža, kupališta, igališta, barova, kafića, i restorana. Tokom letnjih dana, kao što je sad Dunav je najbolja destinacija za opuštajući dan uz vodu.

Dunavski kanal u Beču –  poznat i kao Mali Dunav nastao je regulacijom Dunava između 1870 i 1875. godine. To je najjužniji prvobitni rukavac u Beču, dugačak je 17,3 kilometra u današnjem obliku, i protiče pored Starog grada. Možete istražiti Dunavski kanal čamcem ili uživati u atmosferi u nekom od  brojnih restorana, na otvorenom koji se nalaze pored vode.

Bratislava – moderan grad na reci

Dunav je srce Bratislave i sjajnomesto za brojne aktivnosti. Bez obzira na to da li tražite  opuštanje, zabavu ili avanturu, neće vam biti dosadno. Duž reke možete otkriti muzeje, galerije i istorijske znamenitosti. Naći ćete i oidlične restorane koji nude ukusnu harnu sa pogeldom na Dunav. Mostovi Bratislave nisu samo saobaćajne veze između dve obale već i mesta puna zanimljivih priča. Stari most, rezervisan za tramvaje, pešake i bicikliste, nudi mogućnost da sednete i uživate u pogledu na Duanv i obrise grada. Ljudi se često zaustavljaju na mostu da bi uživali u zalasku sunca ili pogledu na zamak. Most SNP-a je kulturni simbol Bratislave, sa čuvienim restoranom NLO, sa kojeg se pruža nezaborvan panoramski pogled na grad.

Budimpešta – biser Dunava

Postoji niz razloga zašto se Budimpešta često naziva i biserom Dunava. Veličanstvena mađarska prestonica je zadivljujući grad, prelepa destinacija za krstarenje rekom i takođe istorijski  značajna – veliki deo ima status Uneskove svetske baštine. Dunav je približno tamo širok oko 350 metara, i deli grad na dva dela: brdoviti Budim (zapad) i ravnu Peštu (istok).  Dunavsko šetalište je popularno mesto za laganu  šetnju još od XIX veka. Zgrada Mađarske akademije nauka na obali reke koja se nalazi u blizini mosta građena je u stilu renesansnog preporda i okružena je drugim poznatim zgradama, kao što je palata Grešam, danas poznatija kao Hotel ,,Four Seasons“. Brdo na kome se nalazi budimski zamak poznat je po srednjevekovnim, baroknim i kućama iz XIX veka, crkvama i kaldrmisanim ulicama. Ribarski bastion je prelepa  neogotička terasa pored Matijaševe crkve, sa koje se u pruža predivan panoramski pogled na grad. Sa druge strane Dunava je mađarski parlament, jedna od najpopularnijih trustičkih atrakcija u Budimpešti: to je treći najveći parlament u celom svetu, a ta impoznatna zgrada u stilu gotičkog preporoda najveća je građevina u Mađarskoj!

Dunave, Dunave, naše more

  • I pored velikog , uzbudljivog puta, na 1433 kilometru, Dunav ulazi u  Srbiju, kojom teče 588 kilometara..
  • Đerdapska klisura je najveća klisura probojnica u čitavoj Evropi;
  • I nakon velikog, uzbudljivog puta, na 1433. kilometru Dunav ulazi u Srbiji kojom teče 588 kilometara.  Kada posle dugog toka Dunav uđe u Srbiju, prvo ga dočeka Apatin, veoma brzo se stiže u Novi Sad, gde ga dočekuje Petrovaradinska tvrđava, jedna od najlepših na ovoj reci. U Novom Sadu mora se ostati bar nakratko – to je gad po tradiciji bogatoj meri Panonske nizije, u kome uspeva sve, od sačuvane secesije do arhitektonske postmoderne. To je je metropola u malom, grad u kojem se razlike prelivaju kao prednost. Baš u Novom Sadu, odnosno Petrovaradinu, sad na početku letnje sezone pristaje po nekoliko kruzera sa turstima pa se u gradu čuje više stranih jezika. Zbog svega toga žitelji Srbije, koja nema more, Dunav su iz milja prozvali Dunave, Dunave, naše more! Desetak kilometara od Novog Sada Duna vas vodi do Sremskih Karlovaca. To je mesto bogato kulturnom istorijom i tradicijom, ali i čuveno po najkvalitetnijim vinima. Sledeća stanica je Stari Slnkamen, gde se Tisa uliva u Dunav. To je i mesto zabeleženo u istoriji  na kome kome je po legendi sahranjen Atila bič božji.A, onda, tu u blizini  je i najlepša ljubavna priča gde se dve reke,  zauvek spajaju, Dunav i Sava, prestonica Srbije, Beograd. S reke se pruža impresivan pogled na njegov Kalemegdan, najlepši i navjeći beogradski park, koji je istovremeno i najznačajniji kulturno – istorijski kompleks  u kojem dominira tvrđava iznad ušća.  Turci su je nekad davno nazivali  Fićir bajir, što znači, breg za razmišljanje. Na obali Dunava u gradu leži i mesto sa neobičnom antičkom atmoseferom, Zemun. Zaštitni znak je kula Gardoš, koja ima jedan od najlepših vidikovaca  u Beogradu. Ne treba propustiti šetnju Zemunskim kejom, koji se proteže od srca Zemuna pa sve do centra grada. Na Dunavu se nalazi i oaza divlje prirode, Veliko ratno ostrvo, na kome živi veliki broj retkih ptica.Ali Dunav teče i dalje, nezaustavjiv, a pa se mora sa njim preko Vinče do grada Smedereva. Na obali Dunava leži utvrđenje, smederevska tvrđava, koju je podigao srpski despot Đurađ Branković. Nekada se u Smederevu nalazila i prestonica Srbije, a danas je to grad koji podseća na moćne dane srpske srednjevekovne države. Pre nego što nas reka dovede do Srebrnog jezera kod Požarevca, treba baciti i pogled na tursko utvrđenje Ran. O toj tvrđavi se ne zna mnogo, ali je izuzetno vredan spomenik na dunavskim lepotama koje treba videti.Kada se stigne na Srebrno jezero, treba ga videti, jer je vodeno predgrađe Đerdapske klisure, gvozdenih vrata Dunava. Jer, Đerdapska klisura je najveća klisura u Evropi! Ovde je nacionalni park Đerdap, najveći nacionalni park u Srbiji. Samo dva sata autobusom od Beograda stiže se do jendog od najlepših i najslavnijih srpskih odredišta, tamo gde se Rumunija skoro može dohvatiti i rukom i pogledom, udaljena je svega šest kilometara, koliko je Dunav na ovom mestu širok. Tu je on i najširi  na celom svom toku od Nemačke do Crnog mora. Tu, na početku Đerdapske klisure, gde Gvozdena vrata vekovima čuvaju istoriju ovih prostora, stiče se utisak da ste stigli na more! Na celom toku Dunava, dugom skoro 3.000 kilometara, teško da Dunav ima dramtičniji kontrast u njegovom karakteru, nego tu, na samom početku klisure, gde ravničarska reka počinje da probija svoj put kroz karpatske stene. Ovde se odjednom sužava na jedva par stotina metara, pa ne čudi da je upravo tu niklo i jedno od najimpresivnijih utvrđenja na celom Dunavu – Golubački grad.
  • Pogled na renoviranu golubačku tvrđavu liči na pogled iz bajke, piše između ostalog u poslednjem časopisu AIR Serbie, a u to se mogu uveriti i svu koji su boravilina tom mestu, a među njima je i autor ovih redova. Svemu tome doprinose  i vitezovi Reda zmaja koji vas dočkuju pred Golubačkom tvrđavom. Ono što će vam pričati o tvrđavi delom je pohvala o neverovatnoj ljudskoj hrabrosti, bitkama koje su se vodile i utvrđenju koje je ostalo nepokoreno, a delom je to priča i o legendama koje se vezujuza ovo mesto. Zahvaljujući despotu Stefanu Lazareviću, koji je najviše povezan sa tvrđavom, kao i čnjenici da je bio jedna od najznačajnijih predstavnika vitezova Reda zmaja, kažu da su ovde zmajevi od pamtiveka nadletali Dunav. Čak se i šarani noću u njih pretvaraju, pa ne čudi što su producenti ,,Igre prestola“  dolazili u Golubac.Nakon obilaska tvrđave, priče o herojima, o  tome je tvrđva 120 puta bila napadana i nikada osvojena (vlast se uvek menjala diplomatskim putem), ukrcajte se na brodić i prođite kroz kroz Gvozdeu kapiju, da vidite u novu čaroliju. Zelena, mirna voda Dunava teče pod dramatično usečenim planinskim stenama, dok po obodima sa bujnom vegetacijom izviruje tek poneka kućica. Kapetan broda javiće vam da ste u jednim trenutku na mestu gde je Dunav u celom svom toku najdublji, gde sprave uspevaju da zabeleže dubinu oko 96 metara. Svašta su, kaže kapetan, viđali da iz tih dubina, ali niko se ne usuđuje da o tome priča.Đerdapska klisura je mesto začetka moderne civilizacije jer s oko 36 kilometara nizvodno od Golupca nalazi Lepenski vir, arheološko nalazište čiji je značaj nemerljiv. Kultura ovog lokaliteta trajala jeoko 8.000 do 4.500 godine pre naše ere i predstavlja jednu od prvih ljudskih naseobina, temelj moderne civilizacije. Put vodi i ka Donjem Milanovcu, turističkom središtu Đerdapa danas, koji je time dobio po Milanu sinu kneza Miloša.Odatle Dunav skreće na sever uz padine Miroč i nakon toga se sužava  gradeći Veliki i Mali kazan. Tu mou da se vide ostaci nekadašnjeg rimskog puta, koji je bio uklesan u stenu. Car
    Trajan napravio je pravi građevinski podvig u to vreme, čak i za današnje uslove, završio put i napravio most preko Dunava, poznat je kao Trajanov most, koji je važio za najduži most još 1.000 godina posle pošto je bio izgrađen. Danas se ne može videti, ali je tu čuvena Trajanova tabla, u koju je uklesan tekst na latinskom jeziku koji svedoči da je car Trajan bio ktitor radova na završetku puta ka Dakiju. Danas pod Trajanovom tablom miruju duboke vode Đerdapskog jezera, odakle se brzo stiže do hidroelektrane. Dva kilometra nizvodno, pored puta za Kladovo, otkriveni su ostaci utvrđenja Dijana, koje je jedno od najbolje očuvanih rimskih vojnh utvrđenja. Krajnja destinacija Kladovo  – tu se napušta li to nije kraj, jer sećanje na magiju prelepog Dunav ostaje za večnost.

      Branislav Gulan 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *