Srbija ima potencijal da bude lider u izgradnji održivih prehrambenih sistema

Srbija ima potencijal da uz primenu klimatski pametnih i održivih poljoprivrednih praksi i reformu politika postane konkurentan proizvođač hrane u regionu, izjavio je zamenik regionalnog predstavnika FAO za Evropu i centralnu Aziju Nabil Gangi.

– Srbija ima bogatu poljoprivrednu tradiciju i veliki potencijal da bude lider u izgradnji održivih prehrambenih sistema, ali obezbeđivanje zdrave, bezbedne i hranljive hrane za sve zahteva i kolektivnu odgovornost, od poljoprivrednika i donosilaca odluka, do preduzeća i potrošača – rekao je Gangi, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu UN (FAO) u Srbiji povodom Svetskog dana hrane i 80 godina rada te organizacije.

Gangi je kazao da se poljoprivredno-prehrambeni sektor Srbije suočava sa nizom izazova, od uticaja klimatskih promena – suša, toplotnih talasa i poplava, do strukturnih problema poput usitnjenog zemljišta i starenja poljoprivrednog stanovništva.

Istovremeno, dodao je, postoje značajne prilike jer Srbija ima snažan izvozni potencijal, rastuća ulaganja u modernizaciju i počinje da usvaja klimatski pametne i digitalne tehnologije.

– Uz odgovarajuće reformske politike, bolji pristup finansijama i stalni fokus na održivost, Srbija ima priliku da ove izazove pretvori u pokretače rasta i otpornosti i tako se pozicionira kao konkurentan, pouzdan i važan proizvođač hrane u regionu – ocenio je Gangi.

On je istakao da FAO pomaže srpskim poljoprivrednicima u usvajanju novih tehnologija kroz škole klimatski pametne poljoprivrede na demo poljima, gde mogu da testiraju inovacije u realnim uslovima, što im pomaže da vide koristi održivih praksi, smanje neizvesnost i ubrzaju prelazak ka otpornijoj i klimatski pametnoj poljoprivredi.

FAO u Srbiji usmerava svoje aktivnosti na ubrzanje delovanja ka održivoj poljoprivredi, pitanjima koja se tiču šumarstva, biodiverziteta, degradacije zemljišta, emisije gasova s efektom staklene bašte, uticaja klimatskih promena i elementarnih nepogoda na poljoprivredu, ruralnu ekonomiju, poljoprivrednike i njihove zajednice i transformaciju prehrambenih sistema.

– To se postiže kroz podršku razvoju odgovarajućih politika i dobrog upravljanja, investicionu podršku, održivi razvoj i socijalnu društvenu inkluziju, posebno za male poljoprivredne proizvođače – rekao je Gangi.

Dodao je da FAO namerava da u narednom periodu ojača saradnju sa Srbijom na transformaciji prehrambenih sistema, digitalizaciji, klimatski pametnoj poljoprivredi, jačanju gazdovanja šumama i očuvanju biodiverziteta.

– Cilj nam je da pomognemo Srbiji da unapredi konkurentnost, u potpunosti se uskladi sa standardima EU, poboljša bezbednost hrane i smanji negativne uticaje na životnu sredinu uključujući emisije gasova s efektom staklene bašte. Naš cilj je da partnerstvo FAO sa Vladom Srbije izgradi dugoročnu otpornost i prosperitet za buduće generacije – istakao je.

FAO takođe pomaže Srbiji u zaštiti i održivom gazdovanju šumama, jačanju otpornosti kako bi šume ostale zdrave i produktivne, ne samo za ekonomiju, nego i očuvanje biodiverziteta i klimatske promene.

– Šume su jedan od najvrednijih prirodnih resursa Srbije. FAO pomaže Srbiji da odgovori na sve veće rizike klimatskih promena, a istovremeno promoviše izvore prihoda zasnovane na šumama i bioekonomiju – kazao je Gangi.

On je dodao da se Svetski dan hrane ove godine obeležava pod sloganom „Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost“ što odražava i hitnost i obećanje zajedničkog delovanja.

– Naši poljoprivredno-prehrambeni sistemi suočavaju se sa ogromnim pritiscima: sukobi, ekstremne vremenske prilike, ekonomski šokovi i rastuće nejednakosti testiraju granice zemlje koju obrađujemo, vode od koje zavisimo i biodiverziteta koji podržava život. Lanci snabdevanja ostaju krhki, a posledice se osećaju svuda, od globalnih tržišta do porodičnih kuhinja u Beogradu, Skoplju, Podgorici, Sarajevu, pa sve do domaćinstava u ruralnim sredinama – rekao je Gangi.

On je istakao da misija FAO ostaje jasna – svet bez gladi i neuhranjenosti, kroz bolju proizvodnju, bolju ishranu, bolju životnu sredinu i bolji život, ne ostavljajući nikoga po strani niti uskraćenog za pravo na hranu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *