Problemi poljoprivrednika su nacionalni problemi, paori su zarobljeni

“Sadašnji ministar je čovek koji zna suštinu i srž problema, ali nema tim, a njegov delokrug delovanja ograničen je pošto znamo vrlo dobro da se u ovoj državi pita samo jedan čovek” Problemi poljoprivrednika nisu samo njihovi, ti problemi su nacionalni i oni opterećuju čitavo društvo, istaknuto je preksinoć na tribini udruženja Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije. 

Poljoprivrednici su, u okviru “Zone slobode” u kampusu Univerziteta u Novom Sadu, organizovali tribinu kako bi građane upoznali sa situacijom u ovoj oblasti privrede. Tribinu je pratio portal Autonomija. 

Kako su istakli, tokom prethodnih godina vlast nije ispoštovala gotovo ništa od onog što je dogovoreno tokom pregovora u više navrata, a kada jeste, to su onda bili samo finansijski zahtevi, dok za sistemska rešenja nije bilo sluha.

Poljoprivrednici na tribini u Novom Sadu, u kampusu; foto: Autonomija

Nakon početka studentskih protesta, poljoprivrednici su svoje zahteve stavli po strani i stali iza studentskih zahteva jer su, kako je istaknuto, uvideli da su problemi u poljoprivredi i problemi koje su izneli studenti apsolutno isti.

„Kažu da nesreća spaja ljude. Mi smo imali dve nesreće. Prva nesreća koja je ujedinila ovaj narod je pad nastrešnice, a druga nesreća je koruptino stanje društva, naše kolektivno stanje je poražavajuće“, rekao je Saša Tomas Ćapi.

Pita se samo jedan čovek

On je ocenio i da Ministarstvo poljoprivrede ne vodi računa o ovom sektoru, osim kada se stvori određeni pritisak i kada paori zaprete “da će na drumove” ili da će da organizuju neki drugi vid protesta.

“ Sadašnji ministar je čovek koji zna suštinu i srž problema, ali nema tim, a njegov delokrug delovanja ograničen je pošto znamo vrlo dobro da se u ovoj državi pita samo jedan čovek”, rekao je Ćapi.

On je istakao da je trenutno u Srbiji suša, da se “upalila crvena lampica”, da je oko 50 odsto poljoprivrednika na ivici bankrota, i da ne zna kako će zasnovati novu proizvodnju.

Mileta Slankamenac je naveo da je njihovo udruženje prvo koje nije imalo samo finansijske zahteve prema nadležnima, jer su želeli da se menja sistem i zakonska regulativa.

“Naše tržište je opterećeno kartelskim ponašanjem gde se neko stalno nešto dogovara i nama postavlja uslove kako želi. Jednostavno, ti su karteli su prilagodili zakone sebi i onda samo kažu: mi radimo po zakonu”, upozorio je Slankamenac.

Podsetio je da poljoprivrednici iz Inicijative traže uređenje tržišta i kontrolu hrane, prvenstveno zbog toga što danas građani Srbije piju “mleko koje nije mleko”, jedu “med koji nije med”, kao i zato što na naše tržište “stiže neka smrznuta svinjenitna iz nečije rezerve”. Upozorio je da poljoprivrednici u Vojvodini, koja je agrarno područje, ne znaju šta i za koga rade institucije, kao i da subvencije nikada ne stižu na vreme.

”Mi smo jednostavno zarobljeni, a taj koji treba da stavi to pod kontrolu stoji sa stane i smeška se. On je ucenjen ili je korumpiran ili je zastrašen. I to je problem, ne samo u poljoprivredi već u svim segmentima naše privrede”, istakao je Slankamenac.

Uvek cilj Beograd

Na tribini je istaknuto da cilj blokada koje organizuju poljoprivrednici nikada nisu saobraćaj i građani, već da je njihov cilj “uvek Beograd”, ali da ih policija uvek spreči u toj nameri.

Blokada kod Banovine u Novom Sadu, foto: Autonomija

“Mi krenemo iz Kisača i budemo zaustavljeni u Rumenci, a  zamislite gde je Beograd. Nama je uvek cilj Beograd, i ja se ovom prilikom zahvaljujem svim studentima što su nam omogućili da 15. marta blokiramo skupštinu, jer se mi bez njih ne bi dokopali Beograda nikada”, rekao je Goran Filipović.

On je podsetio da je Inicijativa osnovana 2022. godine u Gospođincima “uz časicu rakije i par poljoprivrednika u jednom dvorištu”, a da je već nakon nekoliko meseci krenula u blokade i proteste, boreći ze sa svoje zahteve. Tako su, podsetio je FIlipović, prvo blokirali ulice, zatim ulaz na Novosadski sajam, pa Rafineriju nafte u Novom Sadu.

Kada su uvideli da su zahtevi studenata isti, odmah su ih podržali, ali ne samo verbalno, već su im bili svakodnevno na raspolaganju, bez obzira da li je u pitanju spremanje hrane ili fizička zaštita od “pomahnitalih vozača” koji su gazili studente na blokadama, dodao je Filipović.

Ćapi je poručio da poljoprivrednici do saradnje sa studentima nisu imali podršku ni javnog mnjenja, ni struke, ni građanstva, a da se očekuje da će to u budućnosti biti drugačije, iako se nada da će što manje izlaziti na ulice i imati što manje problema.

„Kad ovo prođe, želimo da ta spona poljoprivrednog fakulteta i ostalih univerziteta i poljoprivrednika bude neraskidiva i da nam to bude zvezda vodilja u budućnosti i u našem daljem radu“, naveo je Saša Tomas Ćapi. S.C. (Autonomija) foto Autonomija, Naše selo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *