Centar za evropske politike (CEP) ocenio je danas u saopštenju da su oblici samoorganizovanja potrošača u Srbiji, kao što su nedavni bojkot kupovine u trgovinskim lancima, pokušaji da se utiče na krupne tržišne aktere u nedostatku akcije nadležnih institucija.
Taj centar, kao koordinator Radnih grupa Nacionalnog konventa o EU (NKEU) za poglavlja 8 – Zaštita konkurencije i 28 – Zaštita potrošača, naveo je da je problem izuzetno visokih maloprodajnih cena određenih proizvoda u Srbiji, enormno velikih u odnosu na prosečna primanja potrošača ili čak u odnosu na mnogo razvijenija tržišta evropskih zemalja, posledica, pre svega nesumnjivo prisutnih poremećaja konkurencije na tržištu.
U saopštenju koje je objavila agencija Beta ukazano je da Komisija za zaštitu konkurencije ne primenjuje nikakve mere iz svoje nadležnosti kojima bi se uticalo na kartelizaciju velikih trgovinskih lanaca i na druge oblike povrede konkurencije koje su prisutne u lancima nabavke i plasmana proizvoda.
„Jedina aktivnost Komisije na ovom planu je bila pokretanje postupka protiv četiri maloprodajna lanca, praćena medijski atraktivnom akcijom nenajavljenog uviđaja u njihovim prostorijama, u oktobru prošle godine“, navodi se u saopštnju Centra za evropske politike.
Ocenjeno je da su zakonska ovlašćenja Komisije za zaštitu konkurencije, uključujući mogućnost određivanja mere zaštite konkurencije u vidu plaćanja novčanog iznosa u visini do 10 odsto od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog na tržištu Srbije, izuzetno velika i jedinstvena u pravnom i institucionalnom sistemu Srbije.
„Ova sankcija bi na primeru samo jednog od četiri trgovinska lanca u tom postupku mogla da iznosi i do 15 milijardi dinara, što ukazuje na njenu težinu i mogućnost uticaja na sve aktere na tržištu, da prekinu postojeće oblike povrede konkurencije i da se suzdrže od takvih radnji“, navedeno u saopštenju.
Dodaje se da su takve korektivne mere jedini efikasan način da se utiče na prekid aktuelne prakse beskonačnog rasta maloprodajnih cena u trgovinskim lancima.