Iz Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije upozoravaju da mnogi proizvođači neće imati dovoljno hrane zimi za svoju stoku zbog suše koja je napravila veliku štetu usevima, a mnoge livade izgorele su u letnjim požarima. Zbog toga je neophodno isplatiti sve subvencije do kraja godine.
Ova godina donela je veliku sušu koja je uticala na sve grane poljoprivredne proizvodnje. Milija Palamarević, predsednik Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije, ukazuje na problem nedostatka hrane kod mnogih proizvođača za predstojeću zimu jer jedna odrasla krava pojede i do 40 kilograma hrane dnevno.
– Kada je reč o kukuruzu, berba još nije završena, rod je loš, silaže je bilo dosta manje po hektaru nego što bi inače trebalo da bude. U ovoj proizvodnji stalno ima problema. Kada je reč o isplati tu državu možemo da pohvalimo, ministar je ispunio sve što je obećano, isplaćene su subvencije po grlu za genetiku za sve vrste životinja, odrađen je drugi kvartal kako je obećano, a mi očekujemo i da će ispuniti ovo treće što je obećano, a to je davanje po junici 100.000 dinara pre Nove godine. Ta isplata je jako bitna zbog suše kako bi ljudi prikupili hranu i kako bi izgurali zimu da ne smanjuju brojno stanje grla. Nadam se da će ministar imati to u vidu i da će isplatiti za junice kako je i obećao. Mlekare i dalje obaraju cenu mleka, oni rade ono što su radili do sada, što se kaže iskoriste proizvođača do poslednje krave. Mi apelujemo na ministarstvo i na državu da nađu način kako da mlekare uslove, tj. da nađu neki propis koji će ih usloviti da mi imamo cenu mleka koja neće stalno varirati i koja će biti sigurna kako bismo mogli da poslujemo – kaže Milija Palamarević, predsednik Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije.
On je jedan od većih proizvođača mleka u Šumadiji. U selu Guberevac kod Knića drži 220 grla krava, a dnevno predaje dve tone mleka. Ističe da je jako bitno pomoći manje proizvođače kako bi opstali.
– Kada govorimo o mlečnom govedarstvu ministarstvo može da nađe način da gazdinstva koja su na određenoj nadmorskoj visini klasificira i da shodno terenu na kome se nalaze da subvenciju ili premiju za mleko ili subvenciju po grlu. Jedino na taj način se ti proizvođači mogu spasiti. Oni su na višim terenima, a ove godine je jako teško proizvoditi hranu za stoku, ti visoki krajevi gde ne može da uspeva kukuruzu i gde ljudi baziraju proizvodnju na senu i detelini danas imaju oskudnu količinu hrane i jako im je teško da izmire stoku. 62 dinara je meni trenutno otkupna cena mleka, mi smatramo da cena od 65 dinara po litru mleka, koja bi bila uniformna za sve proizvođače, da bi ta cena bila svima isplativa, proizvođači bi mogli da žive na toj ceni. Sve ispod te cene je neisplativo i proizvođači krpe kraj sa krajem. Recimo ja sada treba da prodajem tele da bih finansirao određene radove kako bih održao stoku u trenutnom brojnom stanju. Onaj koji ima nižu cenu mleka se nalazi u daleko težoj situaciji, on ne može da se pomeri sa tog mesta još sto godina da radi, jednostavno da bi imalo napretka u tom poslu, neko ko ima 10 krava recimo da bi taj broj duplirao njemu treba da bude ta cena i da to traje nekoliko godina da bi proizvođač mogao da se odlepi, da krene da se mehanizuje i opremi kako bi uspeo u narednom periodu – objašnjava Palamarević.
Iz Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije apeluju na potrošače da kupuju domaće mlečne proizvode od naših poljoprivrednika, a na ministarstvo da ne uvode premije na osnovu kvaliteta mleka jer time se uništava manji proizvođači.
– Oni koji se bave tovom junadi, oni se standardno bave tovom jer nemaju radnu snagu u kući, a oni koji se bave proizvodnjom mleka, e to su ljudi koji imaju porodična gazdinstva sa više članova u kući te tako i opstaju u proizvodnji. Porodica koja nema više od četiri-pet člana apsolutno joj je nemoguće da se bavi ovim poslom. Vi sada ne možete da nađete ni radnika koji će da radi sezonski posao, da vozi traktor, da bilo šta radi u štali ili bilo gde. Najčešće ukućani sve rade, a još jedna stvar je u svemu bitna, recimo vi ne možete bilo kom radniku da date kravu da pomuze, on dođe skine muzilicu, a krava ostane sa još mleka, pa dobije upalu vimena tako da to mora neko da radi ko je odgovaran, ko je iz kuće i koga ta proizvodnja dotiče. Jednostavno, to je porodični posao. Smatram da većina naših gazdinstava, južno od Save i Dunava, koje rade mlečno govedarstvo su porodice sa većim brojem članova jer sa radnom snagom teže uspeva – kaže Palamarević.
Podaci govore da se oko milion hektara zemlje u Srbiji nalazi u zapuštenom stanju i rastinju što je dovelo do bržeg širenja požara pa iz samog udruženja apeluju i na pravljenje programa za poljoprivrednike koji bi smanjio broj napuštenih parcela.