U ovom tekstu poljoprivrednike ćemo podsetiti na važnost odabira sortimenta, količinu semena, dubinu setve i primenu mineralnih đubriva u osnovnom đubrenju u proizvodnji ozime pšenice

Autor: Poljoprivrednik admin
Poljoprivredni proizvođač bira sortiment uzimajući u obzir više parametara. Pre svega, to su sopstveni rezultati ukoliko je u proizvodnji imao najmanje dve sorte pšenice. Zatim i iz rezultata postignutih na lokalu, u razgovoru sa drugim proizvođačima i praćenjem njihovog rada. U obzir treba uzeti i rezultate kompanija čije sorte želi da poseje. Tu su i rezultati makroogleda PSS koje je poljoprivrednik obišao pre žetve i stekao svoje favorite.
Rezultate PSS treba pratiti redovno i tokom dužeg perioda, a prilikom odabira sortimenta obavezno je imati podatke o predusevu i primenjenoj agrotehnici.
Tabela 1. Prinosi prvih pet sorata po rangu u makroogledu ozime pšenice IRI “TAMIŠ” DOO, Pančevo 2021-2025.

Količina semena
Količinu semena za setvu određuju kompanije. Za svaku sortu navode gustinu setve koja se izražava u broj klijavih zrna/m2. Na osnovu ovog podatka i koristeći podatke iz Deklaracije o kupljenom semenu proizvođač će izračunati koliko mu je potrebno semena po jedinici površine i to kao kg/ha ili kg/ha x 0,57 = kg/kj.
Autor fotografije: Bogdan Garalejić
Dubina setve
Jedan od vrlo važnih činilaca uspešne proizvodnje pšenice je i dubina setve. Optimalna dubina setve za ozimu pšenicu, i ostala ozima strna žita je četiri centimetra sa odstupanjem +/- 0,5 cm. Postizanje ove dubine setve značajno je za formiranje čvora bokorenja na dubini od dva centimetra ispod površine zemljišta. To omogućuje odlično ukupno bokorenje kao i visok stepen produktivnog bokorenja. Na taj način, uz uticaj i drugih činilaca, postoji dobar preduslov za visok i stabilan prinos. Pri tome, nije važno da li je osnovna obrada zemljišta klasična ili konzervacijska, bitno je da se postigne optimalna dubina setve tj. da vaša sejalica to može da ostvari na pripremljenoj parceli.
Primena mineralnih đubriva
Veći deo prolećnih useva koji prethode setvi pšenice u celoj Vojvodini pogođen je sušom. Kiše koje padaju donose ne više od 15 mm padavina. Te količine nakon pripreme zemljišta za setvu mogu se smatrati izgubljenim. Ali, kiša je veoma značajna za oslobađanje azota u zemljištu u jesenjem periodu.
U novije vreme se savetuje da se azot (N) ne unosi u jesen i da je dovoljno samo uneti fosfor (P) i kalijum (K). To nije tačno što potvrđuju i višegodišnja praćenja ogleda đubrenja mineralnim đubrivima (npr. ogled sa kontrolom i 19 kombinacija NPK zasnovan 1965. na oglednom polju instituta “Tamiš” u Pančevu).
Poljoprivrednici treba da imaju na umu da je pšenica NP ili azotno- fosforna biljka, što znači da je neophodno uneti azot i fosfor u njenu ishranu.
Preporučuju se formulacije NP 16-20 i 20-20, a količine zavise od analiza, prinosa preduseva, kao i željenog prinosa pšenice u narednoj godini. Dodaje se bar 40 kg/ha N kao amonijačno-nitratni azot i do 50 kg/ha P (P2O5) i to bi trebalo preračunati u količine đubriva.
Optimalan rok setve poslednjih par godina, za područje južnog Banata pomerio se od 10 oktobra do kraja prve nedelje novembra, bez povećanja setvene norme.
Dipl. inž. Bogdan Garalejić IRI “Tamiš”, Pančevo Admin Poljoprivrednik