Zašto mnogi vide izvoz zabranjenih pesticida iz EU kao izraz rasističkog i kolonijalnog načina razmišljanja?

Izvoz pesticida, čija je upotreba zabranjena unutar Evropske unije, naglo je porastao poslednjih godina, iako je Evropska komisija još pre pet godina obećala da će okončati ovu praksu, pokazuje nova istraga organizacija Unearthed i Public Eye.

Prema dokumentima dobijenim na osnovu zakona o slobodi informacija, kompanije iz EU su prošle godine planirale izvoz proizvoda koji sadrže čak 75 različitih hemikalija zabranjenih na evropskim farmama. To je gotovo dvostruko više nego 2018. godine, kada su prvi put prikupljeni potpuni podaci.

Naglo povećanje je posledica činjenice da je EU u proteklih sedam godina zabranila upotrebu desetina pesticida zbog dokaza o njihovoj štetnosti po ljudsko zdravlje i životnu sredinu. Ipak, proizvođačima je i dalje dozvoljeno da te iste supstance izvoze u zemlje sa slabijim propisima.

Jedan od najčešće izvoznih pesticida je mankozeb, fungicid zabranjen 2020. jer je klasifikovan kao toksičan za reprodukciju. Uprkos zabrani u EU, prošle godine je više od 8.500 tona proizvoda na bazi mankozeba poslato u 59 zemalja, pretežno u one sa niskim i srednjim prihodima, poput Vijetnama i Ekvadora.

Kritike dolaze i iz Afrike. Kara Makej iz južnoafričke organizacije Žene na farmama (WFP) ocenila je da je nastavak izvoza pesticida očigledan dvostruki standard i izraz rasističkog i kolonijalnog načina razmišljanja. Njena organizacija vodi kampanju za okončanje evropskog izvoza cijanamida, pesticida zabranjenog u EU još pre gotovo dve decenije, ali koji se i dalje šalje iz Nemačke u vinograde širom sveta, uključujući Južnu Afriku.

– Slanje zabranjenih pesticida u Afriku ili bilo gde drugde moguće je samo ako ljude koji ih koriste smatrate inferiornima i ne marite za njihovo zdravlje – istakla je Makej, dodajući da ova praksa stavlja profit iznad života.

Puni obim ove trgovine prvi put je postao poznat pre pet godina, kada su organizacije Unearthed i Public Eye objavile istragu koja je mapirala izvoz zabranjenih pesticida iz EU. Tada je otkriveno da su kompanije iz EU 2018. godine izdale obaveštenja o izvozu oko 81.600 tona zabranjenih pesticida u 85 zemalja, pri čemu je više od polovine bilo namenjeno državama sa niskim i srednjim prihodima.

Kao odgovor na ove nalaze Evropska komisija je u svojoj „Strategiji za hemikalije” obećala da će okončati praksu proizvodnje i izvoza opasnih supstanci koje su zabranjene unutar EU. Iako su Francuska (2022) i Belgija (2025) usvojile nacionalne zakone koji uvode zabranu izvoza, efekat tih mera ostaje ograničen bez zajedničkog evropskog okvira.

– Ljudi imaju pravo na zdravlje i dostojanstven život. Evropska praksa izvoza zabranjenih pesticida je očigledno kršenje ovih osnovnih prava – poručio je Markos Oreljana, specijalni izvestilac UN za toksine i ljudska prava.

Uprkos obećanjima, Evropska komisija još nije podnela predlog izmena zakona na nivou EU.

Portparol Evropske komisije rekao je za Unearthed i Public Eye da je komisija svesna i deli zabrinutost u vezi sa izvozom pesticida koje je EU zabranila u treće zemlje, kao mi da ostaju posvećeni rešavanju ovog važnog pitanja. Izvor: Milena Maglovski/Energetski portal

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *