Metvica, bela nana, crna nana, paprena metvica – samo su neki od narodnih naziva za pitomu nanu (lat. Mentha piperita), ekonomski važniju biljku od svojih srodnika jer ima više aktivnih lekovitih materija, najmirisnija je i najprijatnija u odnosu na njih. Koristi se u kulinarstvu, farmaciji i tradicionalnoj medicini, gde deluje umirujuće, smanjuje stomačne tegobe, ublažava mučninu i grčeve, te pomaže kod respiratornih problema i glavobolja. Menta se može uzgajati u bašti ili saksiji, a takođe odbija štetočine u povrtnjaku.
Pitoma nana je medonosna biljka. Stabljika joj je visoka do pola metra, razgranata, listovi dugački, jajasto–kopljasti, tanki, s gornje strane tamnozeleni, s donje bledi. Cvetovi su sitni, ljubičasto–crveni. Ova višegodišnja zeljasta biljka je karakteristična po naglašenom mirisu, posebno lista, jer je u njemu najviše eteričnih ulja.
Pitoma nana se razmnožava isključivo vegetativnim putem: korenjem, deljenjem busenova, odrezivanjem i sađenjem mladih vreža. Zbog svog višestukog hibridnog porekla, nana se brzo degeneriše pa je zato svake godine treba saditi na drugoj parceli. Nema velikih zahteva prema toploti, ali ne podnosi niske temperature. Zvučki paradoksalno, ali mlade biljke su otpornije na niske temperature od strijih, čiji nadzemni delovi stradaju čim temperatura padne ispod nule.
Prilikom izbora zemljišta, najbolje je da to budu laka, aluvijalna i peskovita tla. Preporučuje se izbegavanje sabijenog zemljišta koje se stvrdne za vreme suše. Nedostatak vlage prvo se primijeti na listu koji dobija žutu boju, razvoj se usporava, biljka ne raste u visinu. Ne odgovara joj ni velika vlaga. Ukoliko je gusta sadnja i velika zasenjenost, često je napada rđa, bolest kojoj je veoma podložna.
Sađenje nane može biti u proleće ili u jesen. Stručnjaci daju prednost jesenjoj sadnji jer se njome izbegava izmrazavanje stolona tokom zime, a kad dođu topli dani brzo se razvijaju nadzemni delovi biljke i bolja je iskorišćenost proletnje vlage. Nana zasađena u jesen ranije sazreva, prva žetva je ranija tako da ostaje duži period da poraste za drugi otkos.
Metvica se sadi u brazde na dubinu od desetak centimetara. Otvaranje brazde vrši se neposredno pre sadnje, kako bi se sačuvalo što više vlage. To je biljka koja traži dosta nege: uništavanje pokorice, okopavanje, prihranjivanje, plevljenje, navodnjavanje, zaštitu od bolesti i štetočina… Ako se to sve blagovremeno obavi, visoki prinosi neće izostati, što će osigurati i dobar finansijski rezultat. Obavezno je treba gajiti u plodoredu.
S obzirom na to da formira veliku količinu nadzemne mase i da ima korenov sistem koji se razvija u površinskom sloju zemljišta, potrebe za hranljivim materijama su velike. Najbolji rezultati se postižu kad se kombinuje đubrenje stajnjakom (20 do 30 tona po hektaru) i mineralnim đubrivima (600 do 800 kilograma po hektaru).
Uzgoj nane u Srbiji doživljava pravi procvat, jer je ova biljka sve traženija, ne samo na domaćem, već i na evropskom tržištu. Cena kilograma sušene nane kreće se između 4 i 5 evra, a sa jednog hektara može se dobiti do 1.500 kilograma suvog lista, što donosi prihod od 6.000 do 7.000 evra po hektaru.
Troškovi za pokretanje i održavanje zasada nane iznose oko 2.000 evra, uključujući sadni materijal, radnu snagu, navodnjavanje i sušenje. To znači da poljoprivrednici mogu ostvariti neto dobit do 5.000 evra po hektaru.
Glavna prednost uzgoja nane je stabilna potražnja. Farmaceutska i prehrambena industrija koristi nanu u velikim količinama za proizvodnju čajeva, sirupa, eteričnih ulja, bombona, sokova i kozmetičkih proizvoda. Posebno je cenjena organska nana, čija cena na izvoznim tržištima može biti i do 30 odsto viša.
Poljoprivrednici ističu da je otkup gotovo uvek obezbeđen, često uz posete otkupljivača direktno na imanje. Oni koji poseduju sušare ili destilerije za ulje mogu dodatno povećati zaradu.
Za uzgoj nane nije potrebna skupa oprema, što ovaj posao čini dostupnim i manjim porodičnim gazdinstvima. Sadnja se obavlja u proleće, a list se bere već iste godine. Biljka traje tri do četiri godine, što smanjuje potrebu za stalnim ulaganjima.
Stručnjaci preporučuju fokus na pravilno navodnjavanje i blagovremenu berbu, jer to direktno utiče na kvalitet i količinu suvog lista, a samim tim i na cenu.
Nana više nije samo osvežavajuća biljka za čaj – postala je unosan posao u Srbiji. Uz relativno niska ulaganja i tržište u stalnom porastu, hektar nane donosi zaradu koju malo koja poljoprivredna kultura može da pruži. Za mnoge poljoprivrednike, ova biljka je ključ za ostanak na selu i pretvaranje poljoprivrede u profitabilan biznis.S.C.