Dobro izbokorena pšenica iz optimalnog roka setve miruje i čeka prihranu, od koje u velikoj meri zavisi rod. Koliko je biljkama potrebno lakopristupačnog azota, pokazaće agrohemijska analiza zemljišta.
Atari se prilično zelene što govori da su jesenas žita i uljana repica zauzeli više oranica nego ranijih godina, ali i o tome da biljke imaju bolje uslove za razvoj, pre svega više vlage. Pšenica posejana u pravo vreme sa dobrim startnim đubrivom se izbokorila i čeka prihranu.
Za mesec dana na većini površina pod pšenicom počeće prihrana o kojoj ne bi trebalo ni razmišljati bez agrohemijske analize zemljišta jer kako manjak, tako i višak azota vode ka padu prinosa.
U toku je preliminarno uzorkovanje zemljišta. Rezultati analize će biće objavljeni na tradicionalnom savetovanju agronoma na Zlatiboru.
Pravilnim uzorkovanjem i analizom zemljišta po N-min metodi u referentnoj akreditovanoj laboratoriji dobija se podatak o trenutnoj količini lakopristupačnog azota.
Za razliku od kontrole plodnosti, uzorke zemljišta za N-min metodu, koji su uzimaju pred prihranu iz tri dubine zemljišnog profila, u laboratoriju treba doneti u svežem stanju, odmah nakon uzorkovanja, a ako to nije moguće čuvati ih u frižideru na temperaturi od 4 do 8 stepeni, u što kraćem roku.