Suzbijanje korova u zasadima maline

Korovi često odnose više roda nego sve bolesti i štetočine zajedno. Mere za suzbijanje korova u zasadima maline u osnovi mogu biti indirektne preventivne i direktne mere.
U preventivne mere, čiji je cilj da se spreči pojava i širenje korova u zasadima, spadaju:
– uništavanje semena i vegetativnih delova korova u zemljištu pre sadnje maline;-

– čišćenje sadnica od mogućeg prisustva semena i vegetativnih delova korova;
– upotreba isključivo dobro zgorelog stajnjaka;
-održavanje poljoprivrednih mašina i oruđa koja se upotrebljavaju u zasadima i čistom stanju; i
– uništavanje korovskih vrsta u neposrednoj blizini zasada;

U direktne mere spadaju: agrotehničke, fizičke, hemijske i biološke. U najvažnijim malinogorjima kod nas, korovi se najčešće suzbijaju primenom mehaničkih ili hemijskih mera, ili kombinacijom ova dva načina.
Mehanički način suzbijanja korova u suštini znači primenu različitih agrotehničkih mera, kao što su: plevljenje i okopavanje u redu ( 3-4 puta u toku vegetacije ) i redovno košenje, drljanje, freziranje ili tarupiranje između redova ( po potrebi ). Ovakav način suzbijanja korova pozitivno utiče na čuvanje vlage u zemljištu i efikasnije unošenje mineralnih đubriva u zonu korenovog sistema.

U manjaim zasadima (0,15 ha orijentaciono) moguće je efikasno suzbijanje korova bez primene herbicida, pravovremenim izvođenjem preventivnih i agrotehničkih mera.

Po pravilu, ne bi trebalo upotrebljavati herbicide u zasadima dok se malina dobro ne ukoreni (2-3 godine). Međutim, poslednjih godina neki herbicidi u manjim dozama upotrebljavaju se odmah nakon sadnje. U ovakvom slučaju sa herbicidima u zasadima maline treba biti oprezan i ne upotrbljavati ih bez predhodne konsultacije sa stručnjacima iz ove oblasti.

U većim rodnim zasadima, u kojima predhodno nemoguće suzbiti korove samo mehaničkim putem, dobri rezultati se postižu kombinacijom agrotehničkih i hemijskih mera. U ovom slučaju, hemijske mere bi trebalo primenjivati samo u pojasu širine 0,50m sa jedne i 0,50m sa druge strane reda, dok su za ostale delove zasada dovoljne agrotehničke mere, koje su inače neophodne zbog ukupnih potreba ove vrste voćaka.
Uprkos činjenici da se malina u našoj zemlji gaji dugi niz godina i na velikoj površini, veoma mali broj preparata je registrovan za primenu u zasadima maline. dipl.inž. Branko Galović, PSSS Kraljevo

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *