Naučnici Južnouralskog državnog univerziteta u Rusiji, u saradnji sa istraživačima iz Kine, razvijaju novu tehnologiju tretiranja semena pšenice koja bi mogla da poveća otpornost biljaka i istovremeno smanji potrebu za klasičnim metodama zaštite. Tehnologija kombinuje hladnu atmosfersku plazmu i biostimulatore.
Nova metoda zasniva se na dvostepenom tretiranju semena pre setve. U prvoj fazi seme se izlaže netermalnoj hladnoj atmosferskoj plazmi, koja dezinfikuje njegovu površinu i istovremeno aktivira prirodne odbrambene mehanizme semena.
Nakon tretmana plazmom primenjuje se kombinacija kalijum-humata i uree, sa ciljem podsticanja rasta i povećanja biohemijske otpornosti budućih biljaka.
Prema navodima istraživača, upravo kombinovanje ove dve metode moglo bi da bude najvažniji deo nove tehnologije. Hladna plazma deluje na patogene i aktivira seme, dok biostimulatori omogućavaju intenzivniji rast biljke i podstiču proizvodnju zaštitnih enzima.
Tretirane biljke imale veću masu i površinu listova
Eksperimenti su pokazali da su biljke dobijene iz tretiranog semena imale veću površinu listova i veću masu. Zabeležena je i povećana aktivnost enzima koji učestvuje u neutralisanju štetnih proizvoda metabolizma.
Tehnologija je do sada ispitana na dve sorte meke jare pšenice. Kao optimalan postupak pokazalo se tretiranje semena hladnom plazmom u trajanju od deset minuta. Prema navodima istraživača, takav tretman dao je najbolje setvene karakteristike, a da pritom nije oštetio klicu.
Iako se u medijskim izveštajima nova tehnologija opisuje kao put ka stvaranju „neuništive pšenice“, istraživanje još nije stiglo do faze u kojoj bi se moglo govoriti o takvoj osobini biljke.
Sledeći korak naučnika biće obimnija ispitivanja u poljskim uslovima i različitim klimatskim zonama Rusije. Tek rezultati tih eksperimenata trebalo bi da pokažu koliko je metoda efikasna u realnim uslovima proizvodnje i da li bi mogla da dobije širu primenu u poljoprivredi.
Razvoj ovakvih tehnologija posebno je zanimljiv u uslovima sve većih klimatskih i fitosanitarnih izazova, jer je cilj da se seme zaštiti još pre setve i poveća sposobnost biljke da se izbori sa nepovoljnim uslovima. Izvor: Novosti/Sputnjik
