TRAŽI SE AZIJSKA PČELA SMOLARICA

11 avgust 2020

Kao deo podrške projektu praćenja jedne vrste azijske pčele, koji vodi Centar za biologiju pčela, Biološkog fakulteta u Beogradu, Zavod za zaštitu prirode Srbije poziva građane da se uključe u sakupljanje informacija o ovoj neistraženoj vrsti na našim područjima, navodi se u saopštenju beogradskog Zavoda za zaštitu prirode Srbije

U cilju traženja azijske pčele smolarice (Megachile sculpturalis), koja se u Srbiji pojavila 2017. godine, stručnjaci Centra, prate njeno širenje. Svako ko primeti ovu pčelu, registruje lokalitet pojavljivanja doprineće proučavanju biologije i distribucije ove vrste u Srbiji, kao i širem regionu Balkana. 

U saopštenju se naglašava da je potrebno samo posmatrati  okolinu i ako se uoči jedinka, slikati i sliku poslati u Cenatar za proučavanje pčela.

Detalji o podršci istraživanju mogu se preuzeti na adresi: https://srbee.bio.bg.ac.rs/azijska-pcela-smolarica/azijska-pcela-projekat-ucesce

Azijska pčela smolarica (Megachile sculpturalis) je vrsta koja potiče iz Azije, a njen prirodni areal obuhvata Japan, istočnu Kinu, Tajvan i Koreju. Introdukovana je u SAD, a potom i u Evropu. Prvi put je viđena u Francuskoj 2008. U Srbiji je evidentirana 2017.  u centru Beograda, a do 2019. ova pčela je registrovana samo u širem području Beograda, i to u većoj brojnosti. Jedinke su markantne i krupne, spadaju među najkrupnije pčele čija dužina tela ženki dostiže 22-27 mm. Ubraja se u grupu solitarnih pčela, koje prave gnezda u malim šupljinama u drvetu i zatvaraju ih smolom (odatle potiče i naziv vrste). Smolarica sakuplja polen različitih biljaka, ali preferira ukrasno, egzotično drveće koje potiče iz Azije, pa je zbog toga česta u urbanim i suburbanim područjima.

O biologiji ove vrste u novonaseljenim prostorima se još uvek malo zna, tako da se ne može predvideti njen uticaj na autohtonu faunu pčela. Takođe, kao oprašivač, možda može da pospeši širenje invazivnih vrsta biljaka, ali ni o tome nema dovoljno jasnih pokazatelja i zato je važno pratiti ponašanje introdukovane vrste u novom okruženju. Značajno je proučiti kako različite biljke ili tipovi staništa doprinose širenju ove vrste kod nas.

 Takođe, osim u urbanim područjima, neophodno je pratiti i njeno javljanje u poluprirodnim i prirodnim staništima širom Srbije, navodi  se u saopštenju.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *